nedelja, 13. april 2025.

Posts Tagged ‘upravljanje vanrednim situacijama’

Kud plovi ovaj „brod” ?

Objavljeno: 07.04.2025. | autor: KV Novosti -on line Bez komentara

Izgleda da takozvani donosioca odluka,  a bogami ni građani Kraljeva ,nisu izvukli nikakve pouke iz dva požara većih razmera koji su se desili na postojećoj deponiji, jedan je bio 2022.godine a drugi avgusta 2024.godine.

 Požari na deponiji poput ove kraljevačke  ne samo da oslobađaju gasove koji mogu biti akutno toksični već mogu izazvati strukturna oštećenja organa,a uz to stvaraju nusprodukte sa dugoročnim ekološkim i zdravstvenim posledicama.

Požar na smetlištu /deponiji u Kraljevu avgusta 2024.g (Fotografija preuzeta sa FB profila registovanih prijatelja KV Novosti na ovoj društvenoj mreži)

Posle punih dvanaest godina i nekoliko izbornih ciklusa za nama, vladajuća većina u Skupštini grada Kraljeva ne uspeva  da definiše prioritete u sprovođenju javnih politika u oblasti  upravljanja komunalnim otpadom koji  koresnspodiraju sa realnim problemima i potrebama građana Kraljeva.

Istovremeno se građani Kraljeva , na rano razne načine, drže daleko od korišćenja svojih prava da se aktivnije uključe u  procese deinisanja prioriteta u sprovođenju javnih politika.

Evo delimičnog  pregleda tih  (ne) aktivnosti donosilaca odluka u oblasti  upravljanja komunalnim otpadom u gradu Kraljevu :

 Lokalni plan upravljanja otpadom je usvojen 2012. godine,u većoj meri nije ni  primenjivan a  2021.godine mu je i istekla važnost.

Novi Plan upravljanja otpadom je naručen i plaćen još pre tri godine, ali o tome dokle se sa njim stiglo niko ne govori.

Oktobra 2016.godine Kraljevo sa još četri opštine( Paraćin ,Trstenik, Vrnjačka Banja , Raška) formira preduzeće „Regioni Kraljevo“ d.o.o. Formiranje tog preduzeća je    proizvod predhodnih ,dvogodišnjih, aktivnosti ali  i proizvod eksplicitnog zahteva Ministarstva finasija Francuske i njihove vlade  koji su  , sa 564.000 eura , preko fonda FASEP podržali  izradu Studije opravdanosti izgradnje zajedničke deponije za pobrojane gradove a što je svojevremeno,juna 2017.godine , potvrdio i gospodin Žan Pjer Gasto ,tadašnji ataše ekonomske misije ambasade Francuske u Beogradu prilikom svog obraćanja u Kraljevu.

Studiju opravdanosti izgradnje zajedničke regionalne deponije radio je projektantski biro  „Seureka“ koji , kako je 2017.godine u Kraljevu rekao njihov predstavnik Rafael Bedigo, pripada Veoliji , moćnoj francuskoj multinacionalnoj korporaciji.

Grad Kraljevo i četri opštine ,osnivači preduzeća„Regioni Kraljevo“ d.o.o nisu nikada doneli odluku o lokaciji  i  gradnji te buduće regionalne deponije i pratećih sabirnih i reciklažnih sredstava, ,na osnovu te Studije, a građani,barem oni u Kraljevu, o svemu tome nisu, ni na koji način informisani.

Ta Studija opravdanosti izgradnje zajedničke deponije je odmah  „zaboravljena“ a na sve to,danas nas podseća činjenica da to preduzeće postoji svih ovih osam  godina,da ima samo jednog zaposlenog (direktora),da Kraljevo izdvaja naviše sredstava za njegov (ne)rad a da je Skupština grada Kraljeva na predlog odborničke grupe „Aleksandar Vučić-Kraljevo ne sme da stane“ predložila kao dopunu dnevnog reda za 14-tu sednicu Skupštine grada koja je održana 19.februara 2025.godine usvajanje Programa poslovanja Regionalnog centra za upravljanje komunalnim otpadom „Regioni Kraljevo“ d.o.o. To „poslovanje“ će nas građane Kraljeva ,u 2025.godini koštati „samo“ 577.498,15 dinara.

2017.godine Skupština grada Kraljeva je donela Odluku o upravljanju otpadom na teritorij grada Kraljeva koje se  ne pridržava jer , nije nikada  postupila po članu 33. te Odluke i jednom u dve godine  razmotrila Izveštaj o realizaciji Lokalnog plana upravljanja otpadom a potom o tome i izvestila Agenciju za zaštu životne sredine.

Od avgusta 2021.godine u Kraljevu započinju aktivnosti indukovane od strane predstavnika vlasti na nacionalnom nivou i resornog Ministarstva građevine, čiji je cilj kreiranje planskih i drugih predpostavki da se ,na  lokaciji postojeće nesanitrne Gradske deponije, uz planirano značajno prostorno širenje, izgradi Centar za upravljanje komunalnim otpadom čiji bi kapaciteti zadovoljili potrebe većeg broja opština.

Na projektovanju tog Centra već radi privatna kompanija iz Kine ,na osnovu međudržavnog Ugovora o ekonomsko-tehničkoj saradnji Republike Srbije i Republike Kine i  Komercijalnog ugovora o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji infrastrukture za odlaganje čvrstog komunalnog otpada u Republici Srbiji. Po tim Ugovorima/ dogovorima  izgradnja  Centra za upravljanje otpadom u Kraljevu  finansirala bi se kreditima koje obebeđuje kineska državna banka uz obavezu da taj, kao i druge  slične komunalne infrastrukturne objekte u Srbiji ,grade privatne kompanije iz Kine.

Ovim aktivnostima se pristupa u situaciji kada  postojeća deponija na lokaciji „Kulagića Ada”,površine od oko 7 hektara ,prema kategorizaciji lokacija deponovanja otpada u Republici Srbiji, pripada klasi K4 – zvanična deponija koja ne ispunjava ni minimum mera zaštite i kao takvu je neophodno u što kraćem roku sanirati i rekultivisati.

Na teritorij grada Kraljeva još uvek nisu organizovane primarna selekcija iz komunalnog otpada i reciklaža. Zbog neobuhvaćenosti uslugom sakupljanja komunalnog optada seosko područje je preplavljeno divljim deponijama…

Prošle godine smo ,odlukom gradonačelnika, kako je tada rečeno,primali, jedno vreme, komunalni otpad iz Čačaka,Ivanjice i Lučana, na našu već prepunjenu ,privremenu, deponiju. 

Na toj  nesanitarnoj gradskoj deponiji,prema najkonzervativnijim procenama  skupilo se,od 1971. pa do ove godine , preko 1,5 miliona tona neselektiranog komunalnog otpada a mi smo još uvek daleko od trajnog rešenja problema koji  preti da ozbiljno ugrozi,na razne načine, kvalitet života u Kraljevu.

U isčekivanju trajnog rešenja problema deponovanja komunalnog otpada potrebno je, pored kvalitetnijeg redovnog održavanja postojeće deponije u Kraljevu, da se što pre ugrade sistemi za detekciju i kontrolu gasova i nusprodukata sagorevanja kao integralnog  rešenja koje kombinuje kontinuirani nadzor, automatsko alarmiranje i aktivne mere kontrole radi zaštite zdravlja ljudi i životne sredine.

Konkretne cene takvih sistema kreću se ,u zavisnosti od brojnih faktora,u rasponu od minimum 150.000 do pola miliona evra pa i više, ali takvu vrstu investicije godinama već ne prepoznaju ni planska dokumenta JP „Čistoća“ ni budžet grada Kraljeva.

Ljudi su ključni akteri svakog sistema!

Objavljeno: 02.01.2018. | autor: KV Novosti -on line

Sa-svečanosti-potpisivanja-Protokola-u-Kraljevu 10.februara 2017

Skup održan 10 februara 2017 godine u Kraljevu na kome su predstavnici 25 lokalnih samouprava iz slivova Zapadne Morave i Kolubare potpisali Protokol o saradnji čiji ishod treba da bude objedinjavanje napora i kapaciteta na zajedničkoj prevenciji vanrednih situacija, zajedničkom odgovoru na njih i zajedničkom radu na brzom oporavku , sigurno je , ući će u anale države Srbije. Bila je to jedna od retkih inicijativa potekli iz baze koja , je za relativno kratko vreme , dobila institucionalnu podršku kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou. Podestimo se , neposredno uoči godišnjice ovog datuma , da je tada , posle višemesečnog intezivnog rada i verifikacije na svakoj  od 25 lokalnih Skupština kao najvažnijih  organa lokalne samouprave, usvojen akt koji  u svojih 13 članova trasira novi , a mi dodajemo i jedino mogući , pravac delovanja u brobi protiv elementarnih nepogoda. Saradnja između opština i gradova u slivovima se  se uspostavlja na načelima partnerstva, konsenzusa ,transparentnosti , odgovornosti , zajedničkog planiranja i usklađivanja aktivnosti ,zajedničkog interesa i međusobnog informisanja i autonomnosti svih strana. Sigurno se pitate šta je pa tu posebno u odnosu na mnoge slične , akte , opštih kvalifikacija i opšte postavljenih ciljieva koji su , mahom ,ostajali „mrtvo slovo na papiru“? Posle višemesečnog neposrednog uvida u aktivnosti koje su preduzete po potpisivanju ovog dokumenta ,u opštinama i gradovima iz sliva Zapadne Morave ,  čini nam se da smo , barem delimično , stekli pravo da damo i svoju verziju šta je to ,u slučaju ovih dokumenata, i njihove primene posebno.Bez sumnje su to tri stvari ,tri činioca. Na pvom mestu su to bolna iskustva iz katastrofalnih poplava iz maja 2014 godine kada su upravo ove lokalne samouprave i pretrpele najveću štetu u Srbiji . A njene  katstrofične razmere su bile zaista jedinstvene: Tada su , prisetimo se , u poplavama čije razmere nisu zabeležene u poslednjih 120 godina, bili ugroženi životi, zdravlje i imovina više od 1,6 miliona ljudi (22 procenta ukupnog stanovništva) u 38 opština u centralnoj i zapadnoj Srbiji. O razmerama te katastrofe najbolje govore podatci da je , tada , prema rezultatima izvršene procene , ukupna šteta od poplava iznela 1,7 milijardi evra ili više od 4 procenta BDP. Ovde , kod ovog prvog činioca , bolnih iskustava , svakako treba istaći inicijatora čitave akcije a to je grad Kraljevo , tačnije deo njegove javne uprave koji se , do prošle godine zvao Odeljenje za  poslove odbrane i vanredne situacije i inženjersko-geološke i seizmičke poslove koji je formiran , neposredno posle zemljotres kada se shvatilo da veliku akciju sanacije oštećenih objekata i aktivnosti Štaba za vanredne situacije nije moguće uspešno realizovati bez koordinacije  iz jednog organa gradske uprave. „Naslednik“ tog organa i incijator nastanka ideje umrežavanja lokalnih samouprava i njihovih resursa u rečne slivove je Odeljenje za poslove civilne zaštite grada Kraljeva. Drugi činilac su bez sumnje ljudi i to pre svih oni zaposleni u javnim upravama opština i gradova koji su neposredno postupali u otklanjanju posledica vanrednih događaja a pre svih  katastrofalnih   majskih poplava 2014 pa i  onih iz 2016 godine. Njih je spojila i u nužnost međusobnog udruživanja uverila  bolna spoznaja da smo u , kako se to eufemistički kaže , vremenu tranzicije , ostali i bez sistema osposobljenog za postupanje u vanrednim situacijama kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou. Dodatno vezivno tkivo tih ljudi  bila je i njihova pozicija unutar sistema javnih uprava na lokalnom nivou jer su ti poslovi od sredine devedesetih godina , a posebno od 2000-te , bil više nego marginalizovani i u svakom smislu podcenjivanji. Žalosno ali istinito , mnogi od njih sa višedecenijskim iskustvom na poslovima delovanja u vanrednim sitaucijama bili su stigmatizovani sa negativnim ,mahom ideološkim, predznakoma kao neki bespotreban recidiv prošlosti unutar javnih uprava.Treći ,  i po nama presudan , činilac jeste snažna podrška  inicijativi umrežavanja lokalnih samouprava  u   rečne  slivove kao njihov novi model interesnog  organizovanja , od strane  Stalne konferencije gradova i opština kao asocijacije lokalnih samouprava , noovoformirane Kancelarije za javna ulaganja Vlade Republike Srbije i međunarodnih organizacija koje deluju na području Srbije  poput Evropske unije , Ujedinjenih nacija, FAO-a, UNDP i Svetske banke. No , posle prve godine iskustva ušlo se u jednu ,po nama, fazu neizvesnosti koju indukuje poslovična indolentnost i opuštanje kod ,većine, takozvanih  donosioca odluka na lokalnom nivou posebno ako nije , kao što Hvala Bogu nije, bilo elemetarnih nepogoda sa većim posledicama. Posle početnog entuzijazma dok su bolna iskustva  iz katasrofa  2014 i 2016  bila još sveža a radovi na sanaciji posledica  u toku, ušlo se u ciklus izbornih aktivnosti, na lokalnom i nacionalnom nivou  gde se prioriteti političkih akcija na lokalnu bivali redefinisani.O tome , najbolje, a mi  dodajemo i najbolnije, svedoče budžetska izdvajanja u većini lokalnih samouprava  za preventivne aktivnosti i  reorganizovanje delova javnih  uprava koji bi trebali da se bave poslovima prevencije u borbi protiv elementarnih nepogoda. Zato , za kraj ovog teksta , uoći godišnjice od potpisivanja Protokola u Kraljevu podesćamo da je  loše bilo koji posao ostaviti nedovršen a u ovom slučaju i vrlo ,vrlo opasno. No , mesta za optimizam ima i njegovo uporište jesu opet ljudi ,akteri koji su izneli i izdržali prvu godinu stvaranja funkcionalne mreže opština i gradova otpornih na dejstvo elementarnih nepogoda. I podrška koju oni nesmanjenim intezitetom dobijaju od Stalne konferencije gradova i opština , Kancelarije za javna ulaganja Vlade Republike Srbije i međunarodnih organizacija koje deluju na području Srbije  poput Evropske unije, Ujedinjenih nacija, FAO-a, UNDP i Svetske banke. Baš zato želimo da javnosti  , u nekoliko narednih tekstova, predstavimo  pojedince i institucije najzanačajnije za realizaciju jednog pionirskog posla u Srbiji.

Извештај је један од садржаја медијског пројекта „Снагом заједништва и знања против природних непогода“ кога спроводе „КВ Новости-он лине“ а кога је подржало Министарство културе и информисања .Ставови изнети у тексту су искључива одговорност „КВ Новости-он лине“ и ни на који начин непредстављају ставове и мишљења Министарства културе и информисања.

Počela javna rasprava o nacrtu Zakona o smanjenju rizika od katastrofa

Šanse u borbi protiv klimatskih promena su male bez ustavnih promena i harmonizacije normativne delatnosti na državnom nivou

Objavljeno: 09.11.2017. | autor: KV Novosti -on line

Sa prve javne rasprave održane u Kragujevcu

Danas je , u Kragujevcu , u organizaciji Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova , grada Kragujevca , i Regionalne privredne komore  Šumadijskog i Pomoravskog Upravnog okruga ,održana prva , od četri najavljene , javne rasprave o Nacrtu Zakona  o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama . Na početku skupa goste je pozdravio  Predraga Lučića , v.d. direktora Privredne komore Srbije – RPK Kragujevac , a predlog novog  Zakona  predstavili su Predrag Marić , pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i načelnik Sektora za vanredne situacije i dr.Živko Babović , načelnik Uprave za rizike u Sektoru za vanredne situacije. Tom prilikom Predrag Marić je , kao dva osnovna razloga , za donošenje novog zakona istako potrebu pomeranja težišta sistemskih aktivnosti na prevenciju i veće uključivanje mladih u sistem za smanjivanje rizika od elementarnih nepogoda. On je dodao kako  on i Sektor za vanredne situacije , koji je vodio aktivnosti na izradi Nacrta zakona , smatraju da su rešenja iz predloženog Nacrta zakona  potpuno u duhu direktiva usvojenih na  Konferenciji Ujedinjenih nacija (UN) o smanjivanju rizika od katastrofa održanoj marta 2015 godine u japanskom gradu Sendaiju. Dr.Babović je ,najpre , problemima sa serverom Sektora za vanredne situacije , obrazložio činjenicu da je mali broj učesnika današnje javne rasprave  ,a to su , mahom , bili ljudi iz lokalnih samouprava iz ovog dela Srbije koji se ,inače , bave poslovima  postupaljana u vanrednim situacijama , dobio unapred tekst Nacrta zakona. Potom je pokušao da prisutne upozna sa novinama koje donose predložena zakonska rešenja ali nam se   čini , da je nedovoljno ukazao na novopredložena zakonska rešenja čija primena preventivno delovanje na otklanjanju uzroka prirodnih katastrofa , stavlja u središte aktivnosti sistema  zaštite . Zašto je to tako i da li u Nacrtu zakona ima tih rešenja pokazaće  javna rasprava koja je tek krenula . Ono što se čulo danas u Kragujevcu , pored primedbi zbog nedostavljanja Nacrta zakona na vreme , tiče se pre svega zabrinutosti ljudi,   angažovanih na poslovima civilne zaštite i vanrednih sitaucija u lokalnim samoupravama,  da li će te iste lokalne samouprave imati finansijske , kadrovske i kompetetivne kapacitete da iznesu sve one poslove koji im se  novim zakonskim rešenjima nameću. Tu dilemu je , najrečitije , sažeo predstavnik Smedereva koji je govoreći o radu na terenu ukazao na nerealna očekivanja od angažmana mesne zajednice  i ljudi koji njom rukovode.Iznevši sumornu sliku o depopulaciji naselja i starosnoj struktruri aktivista  mesnih zajednica on je prisutne zasmejao ali i zabrinuo pričom o umornim starcima koji dremaju na skupovima u tim istim mesnim zajednicama a čiji je položaj  u sistemu normativno nedefinisan. I malobrojni predstavnici privrednih subjekata su tu sumornu stvarnost na terenu dodatno oslikali govoreći o činjenicama da su , u zadnje tri decenije , privredni subjekti u borbi za preživljavanje i opstanak na tržištu  zapostavili većinu mera i aktivnosti usmerenih na prevenciju protiv elementarnih nepogoda. Jedan od trinaest vodećih principa usvojenih na već pomenutom skupu u Sendaiju kaže da „iako je uloga državnih i drugih viših nivoa vlasti u omogućavanju , vladavini i koordiniranjui dalje od posebne važnosti , potrebno je osnažiti lokalne vlasti i lokalne zajednice za smanjenje rizika od katastrofa , pored ostalog i putem resursa , podsticaja i odgovornosti pri odlučivanju , po potrebi“. Ako je pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i načelnik Sektora za vanredne situacije u uvodu javne rasprave istako duh Sendaija koji , po njemu, prožima predložena rešenja onda smo ,sudeći po diskusijama koje su se čule u Kragujevcu , zaključili da je predlagač u fokus rešenja akcenat stavio na obaveze i  odgovornost lokalnih samouprava zanemarujući realno stanje na terenu. Ministarstvu unutrašnjih poslova i Sektoru za vanredne situacije i ne pripada da daju rešenja za uređenje mesta i uloge opština i gradova u  državi  ali uvažavanje realnosti i njihovog faktičkog poloažaja  se , ipak , podrazumeva . No , ako je to put i način da se  , u  predstojećoj međuresorskoj raspravi  , izazovu  i druga ministarstva na njihovo angažovanije uključivanje u ovu  javnu raspravu onda to možemo , donekle , i razumeti. Posebno će biti interesntan stav novoformiranog Ministarstva za zaštitu životne sredine o pitanjima uređenja preventivnog delovanaj  protiv elementarnih nepogoda na lokalnom nivou ,jer je , valjda , ono najodgovornije za mere i aktivnosti predviđene pregovaračkim poglavljem 27 – Životna sredina ,zbog činjenica da  se  zaštita životne sredine zasniva se na preventivnom delovanju, suzbijanju štete, zajedničkoj odgovornosti i integrisanju  zaštite životne sredine u ostale politike  države.  Sva je prilika da će javna rasprava i o ovom zakonskom predlogu  još jednom ukazati na nužnu i efikasnu harmonizaciju normativne delatnosti države ali i na neophodne sistemske promene koje nisu moguće bez odgovarajućih ustavnih promena.

 

Ovaj tekst je objavljen uz podršku Ministarstva za kulturu i informisanje  u okviru projekta „Snagom  zajedništva  i znanja u borbi protiv elementarnih nepogoda“. Sadržaj ovog teksta i stavovi izneti u njemu isključiva su odgovornost KV NOVOSTI i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Ministarstva za kulturu i informisanje .