Danas je u Multimedijalnom centu „KVart“ u organizaciji Udruženja građana „Kraljevački razvojni centar“ održan okrugi sto na temu „ Sistem energetskog menadžmenta u gradu Kraljevu- Iskustva i rezltati u prvoj godini funkcionisanja “. Rečenicom iz naslova ovog teksta najbolje se može oceniti stanje u oblasti sprovođenja propisa u energetskoj efikasnosti u gradu Kraljevu .Na sreću, i kako to kod nas već zna da bude, u realnosti , zahvaljujući pre svega angažovanju pojedinaca koji prepoznaju značaj jačanja energetske efikasnosti i benefite koje te aktivnosti mogu doneti , stanje je bolje nego u oblasti primene normi koje regulišu ovo oblast .No sprovođenje celovitih i sveobuhvatnih aktivnosti u ovoj oblasti u jednoj lokalnoj samoupravi poput grada Kraljeva nije moguće bez okončanja normativnih aktivnosti iz nadležnosti te lokalne samouprave započetih još decembra 2016 godine. Tada je Skupština grada Kraljeva donela Odluku o uvođenju sistema energetskog menadžmeta u gradu Kraljevu a potom je lice sa adekvatnim kvalifikacijama iz redova zaposlenih u javnoj upravi upućeno na obuku za energetskog menadžera. Potom je , po završenoj obuci , imenovan Energetski menadžer grada Kraljeva u maju mesecu ove godine i na tome se , za sada , stalo . Kao da se odgovornim u lokalnoj samoupravi i javnoj upravi grada Kraljeva čini da je time i uveden sistem energetskog menadžmenta. I upravo je današnji okrugli sto ukazao na tu činjenicu da se sa aktivnostima na zaokruživanju sistema energetskog menadžmenta u gradu Kraljevu mora hitno nastaviti pre svega imenovanjem Saveta za energetsku efikasnost grada a potom i imenovanjem energetskih menadžera u mreži aktera-obveznika tog sitema koga , prema Zakonu o energetskoj efikasnosti , čine svi oni subjekti koji koriste javne objekte i čiji se troškovi za energente plaćaju iz javnih prihoda grada. A ti ,troškovi, rečeno je na današnjem okruglom stolu , nisu mali i kreći se do čak 12% od gradskog budžeta što je više od proseka za te namene u Srbiji .Ohrabruće su ,danas, zvučale reči zamenika gradonačelnika grada Kraljeva Vukmana Rakočevića koji , inače, od nedavno obavlja tu dužnost kada je kazao da će rukovodstvo lokalne samouprave ,u najkraćem mogućem roku zaokružiti započeti proces kreiranja normativnog ambijenta za funkcionisanje sistema energetskog menadžmenta u gradu Kraljevu . Ako tome dodamo i informaciju da je već u ovoj budžetskoj godini izdvojeno 10 miliona dinara za sufinasiranje aktivnosti skupština stanara za popravljanje termo izolacije zgrada za kolektivno stanovanje u Kraljevu ili pak informaciju od već ostvarenih dvadesetak milona dinara ušteda za troškove javnog osvetljenja ,posle zamene više od 9000 živinih sijalica led sijalicama i uvođenja sistema daljinskog upravljanja sistemom javnog osvetljenja, onda se može govoriti i o prvim efektima jačanja energetske efikasnosti u Kraljevu.Sistem energetskog menadžmenta u jednoj lokalnoj samoupravi čini mreža obveznika koja treba da funkcioniše po unapred definisanim pravilima i ka jasno postavljenim,merljivim,ciljevima pa je stoga završetak započetog kreiranja normativnog okvira u gradu Kraljevu uz jačanje informisanja kako donosioca odluka tako i građana o efektima energetske efikasnosti uslov svih uslova za još bolje rezultate u ovoj oblasti,jedan je od zaključaka današnje rasprave.
Vesti iz kategorije ‘Vesti’
Znanje i informisanje su (pred) uslovi za jačanje energetske efikasnosti !
U Kraljevu je danas , u Regionalnoj privrednoj komori Raškog i Moravičkog okruga , održan ciklus obuka za domare u školama u okviru projekta koga Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) sprovodi u saradnji sa svojim partnerima , Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom građevinarstva i saobraćaja. Radi se o projektu koji,u Srbiji, traje , već skoro deset godina, i realizuje se u sektoru zgradarstva sa ciljem jačanja energetske efikasnosti objekata. Škole , predškolske ustanove i druge obrazovne institucije koriste veliki broj objekata za svoje aktivnosti i spadaju u grupu većih potrošača različitih energenata namenjenih proizvodnji toplotne energije. Troškovi tih energenata finansiraju se , u potpunosti iz javnih prihoda mahom lokalnih samouprava ali , delom , i sa drugih nivoa vlasti. Udeo sredstava utrošenih za nabavku energenata u budžetima lokalnih samouprava je znatan i poprilično opterećuje javne finasije. Tako recimo , na primeru grada Kraljeva , udeo tih troškova ide i do 15 odsto budžeta . Tačnije , jednokratna davanja za te namene ne kreiraju nikakve dodatne vrednosti za lokalane zajednice već, naprotiv, u zavisnosti od vrste energenata koji se koriste , manje ili više doprinose zagađivanju vazduha i emisiji gasova sa efektom staklene bašte. Stoga je pitanje energetske efikasnosti u ovoj oblasti važno a domari u tim ustanovama koji se staraju o njihovoj funkcionalnosti i , najčešće , upravljaju postrojenjima za proizvodnju toplotne energije su , uz rukovodstvo obrazovne ustanove , ključni akteri za efikasnije korišćenje energije primerno energetskim svojstvima objekta. „GIZ je identifikao Privrednu komoru kao pogodnog partnetra za realizaciju naših obuka pre svega što komore imaju iskustva u organizovanju brojnih obuka“, rekle su nam danas u Kraljevu Svijetlana Đokić i Anita Mraović menadžerke na projektu i naglasile : „Domari su prepoznati kao bitna karika u lancu ka sistemu energetskog menadžmenta ali pre toga mi smo edukovali izvođače obuka ,potom smo ,u letnjim mesecima, na pet lokacija testirali taj naš program obuke i spremnost realizatora obuka građenu i na iskustvima iz drugih zemalja ,i evo ,ovo danas u Kraljevu je četvrti ciklus obuka,koji se dešava na pet lokacija , posle svih neophodnih izmena u programu . Danas su sa nama domari iz škola i predškolskih ustanova Vrnjačke Banje ,Raške i Kraljeva , sutra će trenig proći domari iz Novog Pazara i Tutina a 6.novembra na obuci će biti njihove kolege iz Čačaka , Lučana i Gornjeg Milanovca. Odziv je odličan ,planirane su grupe sa petnaest polaznika ali uvek dođe više kandidata. Obuke koristimo i za interakciju sa domarima koji nam daju dragocene podatke popunjavajući pripremljene upitnike. Mi ih pak „naoružavamo“ raznoraznim alatima koji će im pomoći da bolje sagledaju potencijale objekata koji su im povereni na staranje pa je tako ,u saradnji sa Univerzitetom u Beogradu, urađena Nacionalna tipologija škola i vrtića u Srbiji koja prepoznaje trinaest tipova škola i vrtića sa stanovišta energetskih potencijala objekata a kreirani Energetski kalkulator upravljačima objektima omogućava da sagledaju i planiraju troškove neophodne energetske sanacije svakog objekta“
Milomir Glavčić opet darivao kraljevačku bolnicu
Danas je, u Opštoj bolnici „Studenica“ u Kraljevu ,u prisustvu Ministra zdravlja dr.Zlatibora Lončara i rukovodstava grada Kraljeva i Raškog upravnog okruga , puštenu rad aparat za kompjuterizovanu tomografiju vreda 247.500 evra što je još jedna donacija Milomira Glavčića , humaniste i dobrotvora iz Kanade ovoj ustanovi. Predhodno je ovaj plemeniti čovek kraljevačkoj bolnici , oktobra 2015 godine , darivao najsavremeniji kabinet za magnetnu rezonancu vrednu 547.000 evra . Danas su novinar „Politike“ Miroljub Mišo Dugalić , Glavčićev saradnik i čovek od velikog poverenja i sestra Milomira Glavčića Olga potpisali , u njegovo ime , ugovor sa dr. Zoranom Mrvićem ,direktorom Opšte bolnice „Studenica“ o još jednoj donaciji ovoj ustanovi . Glavćić je izdvojio još 70000 evra za kupovinu ultrazvučnog aparata marke Toshiba aplio 600 najnovije generacije koji će u Kraljevo stići do kraja godine. Uz zahvalnost za dosadašnje donacije Glavčiću dr.Zlatibor Lončar je istakao i ulaganje ministarstva u ovu ustanovu u iznosu od oko 50 milona dinara za opremanje i osposobljavanje prostora za prihvat ove,savremene, opreme ali i za opremanje oftamološkog i onkološkog odeljenja. Sa ovom donacijom Milomir Glavčić je kraljevačkoj bolnici ,do sada poklonio blizu milion evra.Toliko novca je ovaj humani čove dao i za izgradnju novog mosta preko Ibra koji je otvoren u proleće 2015 godine a pri kraju je i gradnja dečijeg vrtića „Milomir“ na Beranovcu vrednog oko pola miliona evra za čiju gradnju je Milomir Glavčić gradu Kraljevu donirao 200.000 evra. Zbog svega učinjenog grad Kraljevo je pored imena ovog dobrotvora datog mostu , vrtiću i jednoj ulici ustanovio , pre dve godine , i Specijalnu nagradu „Milomir Glavčić“ za potsticaj humanosti a ovogodišnjim laureatama , Moto klubu „Kings“ iz Kraljeva je , pored grada , i sam Milomir darivao 500 evra. Milomir , kako danas reče njegov zastupnik Miša Dugalić , ovim ostvaruje svoj životni moto-pomoć drugima a ,kako je sam bezbroj puta rekao najviše voli i pomaže na način kojim od njegovog poklona koristi ima što više ljudi.
Kraljevo slavi Dan oslobođenja u I svetskom ratu
U sklopu programa kojim se obeležava 22. oktobar Dan oslobođenja Kraljeva u I svetskom ratu, danas je , na Zmajevcu , kraj Spomenika palim ratnicima u Balkanskim i I svetskom ratu, organizovan doček planinara Planinarsko – smučarskog kluba „Gvozdac“ iz Kraljeva sa njihovog pokloničkog marša u slavu ženama –ratnicama u I svetskom ratu.
Svoj marš kraljevački planinari su , zajedno sa kolegama iz Leposavića ,Smedereva i Beograda ,započeli juče kod Spomen – kuće Milunke Savić u selu Koprivica kraj Jošaničke Banje da bit tokom dvodnevnog marša prešli šezdeset kilometara obroncima planine Željin.
Njima je Društvo za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova „Jovan Kursula“ u saradnji sa gradom Kraljevom i mesnom zajednicom Ribnica , Guslarskim društvom Žiča i učenicima srednje Muzičke škole „Stevan Mokranjac“ iz Kraljeva priredlio doček u Zmajevcu . Na teritoriji grada Kraljeva ima nekoliko desetina spomen obeležja posvećenih učesnicima Balkanskih i I svetskog rata a sutra će , kraj jednog od njih, u porti crkve Svetog proroka Ilije u Sirči biti organizovana centralna gradska manifestacija u čast sećanja na 22.novembar 1918 godine, Dan oslobođenja Kraljeva u I svetskom ratu.
Nakon borbi za Niš 10. oktobra 1918. godine I srpska armija, pod komandom vojvode Petra Bojovića, je nastavila napredovanje Pomoravljem do 15. oktobra kada je zadržana na neprijateljskim položajima na Bukoviku , Poslonskim i Mojsinjskim planinama.
Nemačka 11. armija se iz Niša povukla na moravske položaje.
Ovde je uz pomoć novopristiglih austrougarskih jedinica organizovala odbranu na liniji Kraljevo – Kruševac – Knjaževac. Tek pristigla austrougarska 30. divizija bila je raspoređena na levoj obali Zapadne Morave , od Kraljeva do Velike Drenove.
Pošto je tog 15. oktobra oslobođen Kruševac srpska vojska je prekinula napredovanje iz logističkih razloga – pre svega zbog nedostatka artiljerijske municije.
Kad su rezerve artiljerijske i druge municije popunjene srpske snage su prešle u ofanzivu 22. oktobra ne znajući da je neprijatelj tokom prethodne noći već započeo odstupanje na celom frontu.
Za samo 38 dana neprekidnih borbi sprpska vojska stigla je sa Solunskog fronta do Kraljeva pa je tako konjička patrola kapetana Jovanovića iz Izviđačkog eskadrona , drugok konjičkog puka Konjičke divizije Prve armije, 22.oktobra 1918 godine , oko 19 časova, pregazila Ibar, pokraj spaljenog drvenog mosta i ušla u Kraljevo dočekana cvećem i radošću jer je tako okončana trogodišnja okupacija Kraljeva.
Dvehiljde žitelja ili tek polovina od broja stanovnika koga je Kraljevo imalo novembra 1915 kada je okupirano od strane Austro-ugara radovalo se slobodi i tugovalo za žrtvama.
A žrtava , u Srbiji , tokom Prvog svetskog rata bilo je mnogo.
Od oko 4.000.000 stanovnika izginulo je 1.247.435 , što je bilo 28 odsto od celokupnog broja stanovnika 1914. godine a bezmalo 60 % muške populacije.
Od ovog broja, 402.435 vojnika i oficira zauvek je ostavilo svoje kosti na ratištima na kojima je vojevala srpska vojska.
O kakvim ratnicima se radi najrečitije govore reči njihovog neprijatelja , feldmaršala Augusta fon Makenzena koji je krajem 1915 godine komandovao grupom armija tri države(Nemačke,Austro-Ugraske i Bugarske) koje su ,tada, okupirale Srbiju.Jedan takav vojskovođa koji je ,odmah po okupaciji Beograda naredio da se sahrane svi izginuli srpski vojinic na Topčideru i da se napravi spomenik na kome je, na nemačkom i srpskom , napisano „ Ovde počivaju srpski junaci “ je , jedne prilike izgovrio i : “Ja neobično cenim i volim vas iz Šumadije. Vi ste herojski narod, pun časti i ponosa; narod velike i sjajne budućnosti.”
Kraljevo dobija priliku da sarađuje sa kineskim gradom Đilin
U Kraljevu je danas , u pratnji Milana Bačevića ambasadora Srbije u Kini , boravila delegacija grada Đilin koju je predvodio Li Yanyong ,Generalni sekretar Udruženja spoljnih prijateljstava
Provinciju Đilin delegaciji grada Kraljeva , koju je predvodio gradonačelnik dr.Predrag Terzić, je predstavio Ambasador dr. Milan Bačević rekavši, između ostalog da je to jedna od 29 kineskih provincija koja se nalazi na granici sa Severnom Korejom i Rusijom a koja je po izgledu zemljišta,reljefu i još mnogo čemu drugom slična sa Srbijom. To je ,jedna od tri provicije u Mandžuriji , prostire se na 187.000 kvadratnih kilometara i ima oko tridesed miliona stanovnika od kojih osam milona živi u Čangčunu glavnom gradu provincije.
„Moje zalaganje da predstvnici Đilina i istoimene provincije koja već ima saradnju sa Vojvodinom , tačnije sa Novim Sadom, dođe i u Kraljevu temelji se i na činjenici mojih, posebnih, veza za ovaj grad ,u kome živi moja porodica a i u kome je započela moja politička karijera “ rekao je ambasador Bačević i dodao da je u njegovom ambasadorskom mandatu saradnja Kine i Srbije krunisana potpisivanjem sveobuhvatnog međudržavnog sporazuma kao i uključivanjem Srbije, kao prev države na prostoru Jugoistočne Evrope u projekat „Pojas i put i Mehanizma 16+1“ za saradnju NR Kine sa zemljama Centralne i Istočne Evrope (CIEZ) koju je predložio kineski predsjednik Si Đinping.
„U mom mandatu realizovano je , do sada , 11 poseta zvaničnika dve zemlje na najvišem nivou ,brojne posete ministara, predstavnika privrede, opština i gradova ali mogu slobodno da kažem da bi kruna moje diplomatske karijere bilo uspostavljanje saradnje , pre svega privredne, a potom i u svim drugim oblastima između Kraljeva i Đilina ali i provincije Đilin i lokalnih samouprava sa teritorije Raškog upravnog okruga“ rekao je Bačević i dodao da je , u pripremi ove posete već izraženo interesovanje za eventualnu izgradnju fabrike specijalizovanih silikonskih vlakana u Kraljevu , koja bi proizvodela za potrebe evropskog tržišta kao i fabrike elektronskih čipova za isto tržište.
O tome ko je potencilani partner rečito svedoče i podatci da ova provincija ostvaruje ,poslednjih godina, spoljnotrgovinsku razmenu od preko osam milijardi dolara godišnje, da već ima saradnju sa preko pedeset gradova širom sveta , da prodaju haj tek proizvode, automobile ,tekstil ,kukuruz…
Šef kineske delegacije Li Yanyong je uz zahvalnost na srdačnom prijemu istakao činjenicu da su on i njegovi saradnici po prvi put u Srbiji ali da za ovo kratko vreme boravka jasno uočavaju bliskost i prisnost naroda Srbije prema njima,da je ta bliskost ,kako on kaže, i krvlju stradalih građana Kine prilikom bombardovanja kineske ambasade u Beogradu, 1999 godine,potvrđena.On je izrazio spremnost da Kraljevo i Đilin uspostave sveobuhvatnu saradnju baš onko sadržajnu kakvu ,danas, imaju Kina i Srbija na nacionalnom nivou.
Studenica ugostila Patrijarhe Jovana X i Irineja
Bratstvo manastira Studenica imalo je juče veliku čast i radost da ugosti Patrijarha antohijskog i svega Istoka Jovana X koji je ,u pratnji svog domaćina Patrijarha SPC Irineja, posle obilaska manastira Žiče gde im je domaćin bio episkop Žički Justin, posetio ovaj biser našeg srednjovekovnog graditeljstva u kome je i zanoćio pred svoj,današnji, put na Kosovo i Metohiju.
Lepo vreme,brojni meštani i posebno đaci osnovne škole „Stefan Nemanja“ iz Studenice sa njihovim kulturno-umetničkim programom,doprineli su da opšti utisak gostiju i njihovo neskriveno oduševljenje viđenim budu još snažniji.
Pod manastirskim svodovima , kraj otvorenih kivota sa moštima Svetog Simeona(Stefana Prvovenčanog) i Svete Anastasije (majke Svetoga Save), episkop Žički Justin je odlikovao Patrijarha Jovana X i eparhijskim Ordenom Svetog Prepodobnog Simona Monaha a Iguman manastira Studenica arhimandrit Tihon (Rakićević) je pozdravio gosta i uručio mu knjigu o manastiru.
Gostima je potom u trpezariji Svetoga Save prikazana inovativna digitalna radionica u kojoj je, posetiocima manastira, omogućeno da se korišćenjem savremenih tehnologija i aplikacije Augmented reality (Uvećana realnost), upoznaju sa istorijom manastira,ličnostima koje su ga obeležile i eksponatima bogate manastirske riznice kroz hologramske prikaze.
Ova interaktivna obrazovna platforma je svojevrsna digitalna nadgradnja manastirskog kompleksa u savremenu postavku u okviru vizitorskog centra i rezultat je projekta koga je podržalo Ministarstvo pravde u 2018 godini omogućivši ,pre svega najmlađim posetiocima,da na njima blizak način i njima raspoloživim savremenim uređajima još bolje upoznaju istoriju manastira.
Srbija je spremnija da se suoči sa posledicama klimatskih promena
U Skoplju je , juče , okončan dvodnevni skup posvećen završetku dvogodišnjih aktivnosti projekta „Izgradnja akcione mreže otpornosti u Jugoistočnoj Evropi-See urban“ koji je sprovođen na prostorima zemalja Jugoistočne Evrope u organizaciji UNDP a koji je najvećim delom finansiran sredstvima Evropske Unije.
Projekt je bio usmeren na jačanje kapaciteta lokalnih organa i institucija koje se bave procesima prevencije i upravljanja rizicima koji su posledica klimatskih promena u šest zemalja Jugoistočne Evrope , kroz formalizaciju lokalne saradnje na nivou opština i gradova, ali i na državnom i prekograničninom nivou saradnje.
Prognoze govore da će , usled klimatskih promena , izloženost zemalja Jugoistočne Evrope elementarnim nepogodama i drugim nesrećama progresivno rasti, pa je tim veći značaj svih aktivnosti koje doprinose jačanju otpornosti lokalnih zajednica.
Na završnom skupu u Skoplju je rečeno da je realizacija projekta „See urban“ doprinela unapređenju znanja lokalnih stručnjaka u oblastima koje se tiču smanjenja rizika na lokalnom nivou od elementarnih nepogoda , ali i jačanju javne svesti o lokalnim rizicima od elementarnih nepogoda i drugih nesreća, kao i jačanju svesti o potrebi umrežavanja lokalnih aktera koji se angažuju , ili treba da se angažuju , u procesima prevencije i upravljanja vanrednim situacijama.
Završni sastanak u Skoplju je bio i prilika da predstavnici svake zemlje ponaosob predstave svoja iskustva i promene , ostvarene u predhodne dve godine , u oblasti prevencije i upravljanja vanrednim situacijama izazvanim elementarnim nepogodama koje su nastale kao posledica klimatskih promena.
Iskustva i rezultate Srbije , na skupu u Skoplju , predstavljala je delegacija koju je predvodila Sandra Nedeljković ,zamenica direktora Kancelarije za javna ulaganja Vlade Srbije u kojoj su bili predstavnici UNDP za Srbiju i predstavnici lokalnih samouprava udruženih u asocijacije rečnih slivova Zapadne Morave ,Kolubare ,Velike Morave i Gornjeg Dunava-Banatski tokovi.
Partneri u relaizaciji ovog projekta u Srbiji su, pored Kancelarije za javna ulaganja Vlade Srbije , bili i Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu ,Ministarstvo unutrašnjih poslova (Sektor za vanredne situacije ) i Stalna konferencija gradova i opština.
Čini se da su zainteresovani akteri u Srbiji ovaj projekat iskoristili kao dobar alat za udruživanje i povezivanje među brojnim sektorima , na svim nivoima organizovanja, u cilju jačanja kapaciteta kroz njihovo udruživanje. Činjenice poput nedavnih izmena Zakona o lokalnoj samoupravi koje daju novi normativni okvir , i impuls , udruživanju opština i gradova ili pak formiranje asocijacija lokalnih samouprava u rečen slivove koje su , za sada, u četri sliva, obuhvatile 55 lokalnih smouprava ,što je trećina od ukupnog broja u Srbiji,rečito govore u prilog ostvarenih benefita i od realizacije projekta See urban.
„Srbija je spremnija da se ,i na lokalnom nivou , suoči sa elementarnim nepogodama koje su direktna posledica klimatskih promena i tome je , u predhodne dve godine doprinela i realizacija projekta „Izgradnja akcione mreže otpornosti u Jugoistočnoj Evropi-See urban“ ali i velika zainteresovanost i posvećenost ovim poslovima institucija i organizacija partnera na projektu. Značilo bi nam mnogo za dalje jačanje naših kapaciteta uključenih u borbu sa elementarnim nepogodama ako bi se ovaj projekat nastavio, u ovom ili sličnom formatu, što ,prvenstveno, zavisi od Evropske Unije kojoj smo , inače , zahvalni i za dosada pruženu pomoć“ rekla je za „KV Novosti“ Sandra Nedeljković sumirajući svoje utiske , kao vođe delegacije Srbije na sastanku u Skoplju.
Kako da učenici i nastavnici budu pr(a)vi promoteri štednje energije?
Danas je , na Goliji , završena dvodnevna radionica pod nazivom „Zelena energija –Siguran put u budućnost“ na kojoj su , u organizaciji udruženja građana „Novi Put“ iz Kraljeva , profesori i nastavnici iz nekoliko škola iz Kraljeva i Raške kao i predstavnici lokalnih medija razgovarali o tome kako učenike , ali i njihove roditelje, najefikasnije edukovati o značaju štednje energije a a potom ih i uključiti u aktivnosti koje doprinose štednji energije.
U raspravi je konstatovano da se , u većini osnovnih škola u ova dva grada , što kroz redovnu nastavu što kroz razne van nastavne aktivnosti učenici upoznaju sa osnovnim informacijama o energiji , različitim energentima, posledicama njihove transformacije u različite oblike finalne oblike energije po životnu sredinu, ali i o potrebi da se energija štedi i efektima štednje energije na poboljšanje kvaliteta životne sredine.
Nastavnici su,kroz diskusiju, posebno naglasili brojne normativne prepreke koje su pred njima kada žele i trebaju da pojedine aktivnosti , poput recimo sagledavanja primera dobre prakse u racionalnom korišćenju energije, treba da realizuju van škole na terenu.
Na radionici je pokrenuta i od svih učesnika prihvaćena ideja da se pokrenu aktivnosti koje bi doprinele kreiranju modela raspodele benefita ostvarenih štednjom energenata u školama između škole i lokalne samouprave koja ,inače, iz svojih javnih prihoda finansira materijalne troškove škola.
Učesnici radionice na Goliji su se složili da je motivaciju nastavnika i učesnika škole da efikasnije koriste različite vidove energije presudna za njihovo veće angažovanje u aktivnostima čiji će ishod biti manja potrošnja energije u jednoj školi.Složni su i u oceni da su različiti vidovi stimulacija učenika i nastavnika važni za njihovu motivisnost za bilo kakave aktivnosti pa i one usmerene na štednju energije u jednoj školi.
Trenutno visoki troškovi za različite energente koje koriste škole u Kraljevu i Raški ,uslovljeni brojnim faktorima, mogu ,kroz mere štednje i racionalniju potrošnju, kreirati dovoljno sredstava za stimulaciju učenika i nastavnika za njihovo aktivnije angažovanje u sprovođenju mera štednje i racionalne potrošnje energije.
Na kraju ove radionice podržane od strane Ministarstva za zaštitu životne sredine kao dela projektnih aktivnosti UG „Novi Put“, njeni učesnici su upoznati i sa još jednim projektom iz Kraljeva koji je dobio podršku Ministartva za zaštitu životne sredine u ovoj godini. Najavljena je promocija registrovanog javnog glasila , portala „Ekovizije“ koji je zamišljen i kao komunikcijski alat za različite aktere angažovane u oblastima zaštite životne sredine, civilne zaštite , energetike i energetske efikasnosi na teritoriji opština i gradova iz Raškog upravnog okruga.
Biće to,rečeno je danas na Goliji, mediji potpuno otvoren i za prezentaciju i promociju aktivnosti učenika i nastavnika svih škola sa teritorije Raškog upravnog okruga u ovim oblastima.
Kako smanjiti gubitke od elementarnih nepogoda ?
Čačak je ,danas, bio domaćin skupa koga su , povodom obeležavanja Međunarodnog dana smanjenja rizika od prirodnih katastrofa , organizovali Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima ,Stalna konferencija gradova i opština, Programa Ujedinjenih nacija za razvoj i grad Čačak.
Tema za obeležavanje ovog dana širom sveta je: Smanjenje gubitaka usled elementarnih nepogoda i određena je od strane Ujedinjenih nacija.
Učesnike skupa u ime organizatora i grada domaćina su pozdravili Sandra Nedeljković, zamenica direktora Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, Goran Puzović, direktor JVP „Srbijavode“ i Milun Todorović, gradonačelnik Čačka.
Na skupu, čiji je moderator bio Darko Drndić menadžer Savetodavnog centra SKGO, kome su prisustvovali predstvnici opština i gradova iz Asocijacije sliva Zapadne Morave kao i predstavnici Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, JVP Srbijavoda i Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova predstavljen je Model međuopštinske saradnje u oblasti smanjenja rizika od elementarnih nepogoda i drugih nesreća. Ovaj dokument su predstavili Saša Mogić, pomoćnik ministra MDULS i Milan Marković, konsultant.
Najnovijim izmenama Zakona o lokalnoj samoupravi kreiran je novi, funkcionalniji normativni okvir za efikasniju saradnju lokalnih samouprava a prezentireni model saradnje u oblasti smanjenja rizika od elementarnih nepogoda i drugih nesreća, baziran baš na tim novim zakonskim rešenjima, ima za cilj da opštine i gradove podstakne na što hitnije udruživanje kadrovskih i materijalnih resursa u cilju efikasnijeg preventivnog delovanja u borbi protiv elementarnih nepogoda.
Na skupu se govorilo i o značaju koordinacije u procesu upravljanja vanrednom situacijom, Programu smanjenja rizika od katastrofa sliva Zapadne Morave kao i o značaju Nacionalnog portala geoprostornih podataka kao baze podataka o riziku za lokalne samouprave.
Pažnju prisutnih privukla je i tema „Zelene mere u cilju smanjenja direktnih ekonomskih šteta u slivu Zapadne Morave“ o kojima je govorio dip.inž.rudarstva Zdravko Maksimović, rukovodilac Odeljenja Civilne zaštite gradske uprave grada Kraljeva.
Kao bazna,“zelena“ mera u borbi protiv mnogih od uzročnika elementarnih nepogoda, istaknuto je pošumljavanje jer, šume kao ishod te mere, sprečavaju bujice koje spiraju plodno tlo pogotovo u brdsko-planinskim oblastima koje su dominantne u ovom delu Srbije. Šumski eko sistemi itekako reaguju na klimatske promene pa je stoga neophodno, u što je moguće većoj meri , realizovati ciljeve i planove iz Strategije pošumljavanja Srbije u funkciji upravljanja rizikom od bujičnih poplava.Taj dokument predviđa da se u periodu od 2015. do 2024. godine pošumi 28.620 ha. Naravno pune efekte ove „zelene“ mere moguće je ostvariti samo ako je ona deo koncepta integralnog uređenja bujičnih slivova .
To znači da, pored pošumljavanja, treba raditi i na projektovanju i izgradnji tehničkih, biotehničkih i bioloških objekata kao i na primeni administrativnih mera na ugroženim slivovima. Samo tako će ova mera biti ključ aktivnog upravljanja rizikom od poplava.