petak, 06. septembar 2024.

Vesti iz kategorije ‘Vesti’

„Lokalni front“ krenuo put Beograda

Objavljeno: 12.01.2019. | autor: KV Novosti -on line

„Lokalni front danas kreće u pešački pohod ka Beogradu.Tamo bi trebalo da stignemo 16. januara na godišnjicu ubistva Olivara Ivanovića.Iako su nam mnogi ,ovih dana,ukazivali da je  naš pohod  prevelika žrtva obzirom na vremeske okolnosti , mi smatramo da  na ovaj način odajemo počast žrtvama samovlašća u Srbiji danas i  u bilo kom drugom vremenu .

Želimo  da  pokažemo rešenost da je moguće svakome da dođe do određenih rešenja i slanja javnosti poruka. Javnosti koja je , inače , u Srbiji , uskraćena za mnoge neophodne  informacije . Za trasu  kretanja izabrana je Ibarska magistrala kao simbolička veza između Oliverove Kosovske Mitrovice i Kraljeva ali zbog upućenih nam predloga da  će nam se iz  gradova na našoj trasi pridružiti  građani sličnog uverenja.

Nezahvalno je da ,danas, dajem prognoze koliko će nas biti na kraju ovog pohoda u Beogradu 16.januara ali svakako očekujemo da nas bude više nego ovde.“

Vladimir Marović

Ovim rečima se jutros u Kraljevu ispred prostorija „Lokalnog fronta“ obratio magistar Vlada Marović , profesor filozofije i odbornik u Skupštini grada Kraljeva neposredno pred polazak grupe od desetak  članova Lokalnog fronta  na „Ibarski marš“.

Ovim vidom ekstrmnog  vida protesta  grupa okupljena u  udruženju građana „Lokalni front“ želi da ukaže na nešto što se ne sme  ponovi u političkom žvotu Srbije. To je ubistvo političkih neistomišljenika i svaki vid fizičkog nasilja nad onima drugačijeg mišljenja.

Dijalogom do boljih rešenja za prezentaciju kulturnih dobara

Objavljeno: 04.01.2019. | autor: KV Novosti -on line

Zakon o kulturnim dobrima donet još daleke 1994 godine i izmene , mahom brisanje pojedinih članova,  učinjene 2011 godine predstavljaju normativni okvir za stvaranje   sistema zaštite i korišćenja kulturnih dobara. No , norma nije čarobni štašić koja svojim postojanjem uređuje aktivnosti i odnose unutar bilo koje  delatnosti. Mnogo važnija stvar jeste ponašanje aktera koje je ta norma prepoznala  i obavezala da sprovode određene aktivnosti. U ovom slučaju, aktivnosti na stvaranju sistema za brigu o kulturnim dobrima ,  sprovođenjem  čitavog niza multidisciplinarnih i multisektorskih aktivnosti kako bi se  realizovao taj,željeni, cilj. A to je adekvatna zaštita kulturnih dobara, njihovo pravilno korišćenje u datom vremenskom trenutku u skladu sa potrebama zajednice. I, logično je, promocija tih kulturnih dobara kao materijalnog dokaza postojanja različitih civilizacija i različitih naroda na određenom prostoru. Zakon o kulturnim dobrima je prepoznao i definisao sledeće ustanove zaštite kulturnih dobara: zavod za zaštitu spomenika kulture, muzej, arhiv i kinoteka. Ministar kulture utvrđuje koji zavodi za zaštitu spomenika kulture, arhivi, muzeji i biblioteke i za koju teritoriju obavljaju poslove zaštite nepokretnih, odnosno pokretnih kulturnih dobara, kao i nadležnost muzeja prema vrstama umetničko-istorijskih dela. Ono što se  propustilo u postupku izmene Zakona o kulturnim dobrima jeste preciznije definisanje obaveza lokalnih samouprava kao važnih aktera u sistemu zaštite i korišćenja kulturnih dobara.Taj propust se posebno odnosi na  finansiranje rada  mreže zavoda za zaštitu spomenika kulture kao najstručnijih delova tog istog sistema,  i preciziranja obaveza opština i gradova da  finansiraju promocije i prezentacije  nepokretnih kulturnih dobara na njihovoj teritoriji.

Mreža od 10 regionalnih zavoda za zaštitu spomenika kulture ,i svakako Republički zavod kao „krovna“ nacionalna institucija,  predstavljaju bitan segment onog , najstručnijeg , dela sistema zaštite kulturnih dobara koji se stara o nepokretnim kulturnim dobrima (spomenicima kulture, prostornim kulturno istorijskim celinama , arheološkim nalazištima i znamenitim mestima).

Ivan Milunović. v.d. direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo

 Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva  je, po rečima Ivana Milunovića , v.d.direktora  i akademskog slikara,deo  tako organizovane mreže i stara se o nepokretnim kulturnim dobrima na teritoriji čak 25 opština i četri upravna okruga. U njegovoj nadležnosti je preko 300  materijalnih  kulturnih dobara , spomenika kulture različitog značaja za kulturu ,umetnost i istoriju. Njegova osnovna delatnost je zaštita nepokretnih kulturnih dobara  a ona u sebi integriše niz mera i aktivnosti od postupka istraživanja, utvrđivanja ,valorizacije, proglašenja , zaštite i   prezentacije kulturnih dobara.

Karakteristika  Zavoda  za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva je to što se u njegovoj „zoni odgovornosti“ nalaze najznačajniji spomenici srpske srednjovekovne kulture smešteni niz dolinu Ibra,nazvanu i „Dolinom kraljeva“

Zavod stoga ,logično je, treba da bude i jedan od izvora relevantnih, najstručnijih, informacija o tim spomenicima. On to dobrim delom i jeste ali ustanovljeni sistem zaštite i korišćenja kulturnih dobara nije jasno predvideo potrebni multisektorski i multidisciplinarni pristup aktivnostima  promocije i korišćenja nepokretnih  kulturnih dobara.

Spomenike kulture, nepokretna kulturna dobra, lokalne ustanove kulture i institucije često koriste ,na različite načine , u svrhu promocije i prezentacije svog kraja i  svojih aktivnosti. Koriste   na različite načine i u različitim formama , najčešće  kroz brojne kulturne manifestacije.Zbog svoje  prepoznatljivosti u okvirima širim van lokalnog , spomenici kulture    se često   koriste kao komunikcijsko sredstvo   primereno  modelu komunikacije i korišćenim  komunikacijskim kanalima a zarad  lakšeg ostvarivanja projektovanih ishoda kulturnih manifestacija. I upravo u tim slučajevima javljaju se primeri  neadekvatne prezentacije spomenika kulture kao resursa koji bi trebalo da doprinesu većem intersovanju za savremena dešavanja u toj lokalnoj zajednici. Neadekvantna prezentacija je,često, uzrokovana i odsustvom komunikacije između aktera sistema zaštite i korišćenja kulturnih dobara na svim nivoima.Činjenica da  komunikacija nije normativno definisana ne abolira aktere sistema od odgovornosti za propuste u prezentaciji kulturnih dobara.Posebno onih čije su nesporne i visoke vrednosti za kulturu i  na širim prostorima precizno utvrđene. Ta prezentacija lokalno aktuelnog , u kontekstu nacionalno projektovanih ciljeva integrisanja u zajednicu Evropskih naroda, je itekako važna. Tim više je i značajno  kako koristimo spomenike kulture u takvoj komunikaciji.

Vreme je da se pitanjima promocije i prezentacije spomenika kulture u „Dolini kraljeva“  i njihovom korišćenju u komunikacijiama  pozabave lokalne samouprave sa teritorije Raškog upravnog okruga  , ustanove kulture, organizacije civilnog društva ,mediji i zainteresovane javnosti kroz  zajedničku ,osmišljenu i organizovanu debatu.

Uloga Zavoda za zaštitu spomenika kulture u tako organizovanoj debati dragocena je.

Vunom kreirana stvarnost!

Objavljeno: 02.01.2019. | autor: KV Novosti -on line

Deo životnih aktivnosti  akademske slikarke Dušice- Duce Radosavljević iz Kraljeva odvijao se , do pre dve godine , u trouglu između obaveza nastavnika likovnog vaspitanja u nekoliko kraljevačkih osnovnih škola , poslova u sopstvenoj firmi koja se bavila dizajnom eneterijera i slikanja za koje je , u takvim uslovima, imala sve manje vremena. Primarna okupacija, još iz mladosti, bile su joj  tkanine i materijali od kojih se prave tkanine, kao  i različite tehnologije  kojim se tkanine izrađuju. To ju je , uz ljubav prema izražavanju crtanjem i slikanjem , svojevremeno, i usmerilo put Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu na kome  je stekla formalno , akademsko, obrazovanje.

A onda joj se , pre dve godine, desio , kako to ona kaže, susret sa vunom !

Dušica Duca Radosavljević i njena kreacija -Pismo tašna izrađena od valjane vune

Tragajući za rešavanjem konkretnog zahteva oko materijala od vune setila se  tehnike valjanja vune. Znala je , tada ,  Dušica osnovno o ovoj prastaroj tehnici obrade vune , koju svojataju mnogi narodi kao svoj izum a koja  datira još iz antičkog doba. Ono što tada nije znala , a otkrila je za ove dve godine bavljenja izradom ručno rađenih predmeta od pustovane , valjane ili filcovane vune , da se ovom tehnikom prerade bavi jako malo ljudi u Srbiji  , da je to postupak baziran na korišćenju isključivo , ekološki prihvatljivih , prirodnih sastojaka , da vuna proizvedena od naših ovaca i nije baš prijemčiva za obradu valjanjem ,da…

Želja da sazna više i njen nemirni , kreativni, duh vode je potom u inostranstvo gde  uči mnoge  stvari o valjanju vune , izboru kvalitetene vune , tehnikama bojenja vune i još koječemu vezanom za izradu unikatnih predmeta od ovog materijala.

Danas , dve godine kasnije, Duca ima svoju ,novu , firmu  „Kodkod “ preko koje plasira svoje unikatne rukotvorine , ženske pismo tašne , muške kravate , jastučnice ,ženski akcesoar , sve pod brendom „Duca“. Zadovoljna je , kaže, reakcijama na njene proizvode- kreacije kako u zemlji tako i u inostranstvu , koje predstavlja preko društvenih mreža i vrlo malog broja prodajnih objekata u zemlji.

Potvrdilo se , i u ovom slučaju , da spoj kreativnosti , iskustva, teorijskog  znanja i  zanatskih veština ne može a da ne da rezultat.

Tašna od filcovane vune modnog brenda „DUCA“

Možda je ,zato, njena priča o susretu sa vunom dobar primer  drugima, da tragajući za poslom kojim bi se bavili, sledeći svoju intuiciju ne zaborave i potrebu stalnog stručnog  usavršavanja i unapređivanja veština kojima raspolažu.

Srećna nova 2019 godina!

Objavljeno: 31.12.2018. | autor: KV Novosti -on line

Svim čitaocima portala KV Novosti želimo dobro zdravlje i sve najlepše u 2019 godini !

Zašto je u Godini evropske kulturne baštine „nestala“ Arap džamija ?

Objavljeno: 30.12.2018. | autor: KV Novosti -on line

Od kada su bagerima porušeni ostaci zidova Arap, ili Hasan – Čelebi džamije u Novom Pazaru, većina Novopazaraca oseća duboku prazninu nestajanjem ključnih delova kulturnog mozaika ovog grada. Džamija spada u najstarije građevinske objekte u Novom Pazaru i nalazi se, tj. nalazila se na ulazu u staru novopazarsku čaršiju i kao takva je simbol grada. Od nedavno, od džamije je ostalo samo minare, kao svedok davno prošlih vremena. Veliko je pitanje šta će iznići na temeljima ovog drevnog zdanja? Opravdano se strahuje da se rušenjem poslednjih ostataka glavnog objekta, desio nenadoknadiv gubitak identiteta Novog Pazara.

Iako su predstavnici lokalne samouprave, istoričari i građani Novog Pazara, u više navrata upozoravali da sam način rekonstrukcije Arap džamije predstavlja ‘’agresiju na kulturnu baštinu’’, ona je ipak porušena. U godini koja je proglašena Godinom evropske kulturne baštine, u Novom Pazaru je nestao jedan od najstarijih spomenika kulture. Rušenje Arap džamije nije zaustavilo ni rešenje Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture kojim se Islamskoj zajednici u Srbiji zabranjuje izvođenje radova na „rušenju ostatka zidova i minareta Arap džamije“ u Novom Pazaru jer, kako su naveli, izvode se bez utvrđenih uslova za preduzimanje mera tehničke zaštite.

Zavod je uvidom u službenu evidenciju utvrdio da su još 2013. godine odredili uslove za sanaciju krova i međuspratne konstrukcije džamije, kao i da su u maju ove godine zabranili IZ u Srbiji radove na krovnoj konstrukciji, jer su ih izvodili bez utvrđenih uslova i mera tehničke zaštite. Sa druge strane, Mešihat IZ u Srbiji saopštava da se radovi na obnovi Arap džamije u Novom Pazaru izvode uz „poštovanje svih standarda i normi“.

U pitanju je džamija koja se prvi put pominje u popisu iz 1528. godine i jedna je od najstarijih novopazarskih džamija. Očuvano je narodno predanje da je njen graditelj Hasan Čelebi, koji je bio po poreklu Arapin, zbog čega je i džamija dobila ime Arap džamija. U istorijskim izvorima iz XVI veka pominje se izvesni Hasan Čelebi ili Hasan-beg kao graditelj džamije, ne velikih razmera, bez naznake njegove etničke pripadnosti, a  mezar Hasan Čelebije je verovatno onaj sa velikim nišanima pored same džamije.

Arap džamija spada u red džamija s minaretom zidanim opekom i kamenom ozidanom opekom. Ovakav oblik i način zidanja minareta odraz su autohonog izražavanja u sakralnoj arhitekturi. Minaret je znalački izveden i ukrašen. Položajem, pomalo zdepasti i arhaični minaret Arap-džamije čini vizuelni akcent čitave stare čaršije. Zidano je tankom opekom, od koje su izvedena i gazišta i konstrukcija spiralnog stepeništa, samo su parapetne ploče izvedene od kamena trhita.

Rušilački čin u septembru osudile su brojne nevladine organizacije, ustanove i pojedinci. A evo kako je rušenje Arap džamije doživeo i opsisao istoričar, Esad Rahić. „Samo ako ostaneš stara ljepotice kakvom te vijekovi poznaju i budućnost će se pokloniti pred tobom. Po tebi i nas prepoznaju. Ako promjenimo tvoj lik ni mi više nećemo biti ono što smo sa tobom bili. Budućnost će se postidjeti od nas. „

Tekst je jedаn od sаdržаjа medijskog projektа „Dolinа krаljevа“ je grаditelj nаšeg , evropskog , identitetа“ kogа sprovode „KV Novosti-on line“ а kogа je podržаlo Ministаrstvo kulture i informisаnjа .Stаvovi izneti u tekstu su isključivа odgovornost „KV Novosti-on line“ i ni nа koji nаčin ne predstаvljаju stаvove i mišljenjа Ministаrstvа kulture i informisаnjа.

Opština Raška podržala zaštitu i promociju kulturne baštine sa više sredstava

Objavljeno: 29.12.2018. | autor: KV Novosti -on line

Opština Raška spada u onu , malobrojnu , grupu lokalnih samouprava u Srbiji  u kojima je svest o značenju i značaju kulturne baštine za promociji i unapređenje turističke ponude prisutna prilikom koncipiranja planova i programa rada

Sa svojom bogatom turističkom ponudom Kopaonik privlači  , iz godine u godinu , sve više posetilaca. Hotelijeri i ugostitelji sa ove planine ,uz nesebičnu pomoć opštine  Raška, čine mnogo toga da Kopaonik bude privlačna turistička destinacija i van sezone skijanja.Zato je ovde sve više gostiju  i tokom leta pre svega.

Pored ulaganja u komunalnu infrastrukturu na Kopaoniku kao bitnog preduslova za uspešno bavljenje turizmom opština Raška , preko svoje Turističke organizacije i Centra za kulturu „Gradac“, sve uspešnije prezentuje i svoje , nadasve vredne,  kulturno-istorijske spomenike kreirajući na taj način dodatnu vrednost već postojećoj hotelijerskoj i ugostiteljskoj ponudi Kopaonika. Jer ,gosti Kopaonika sada , a posebno u letnjoj sezoni , imaju mogućnosti da , za relativno kratko vreme  i sa neznatnim dodatnim troškovima, vide i upoznaju se sa lepotom i vrednostima neponovljivih spomenika kulture od koji su mnogi i međunarodna ,da ne kažemo i svetska atrakcija.

U svom Info centru na Kopaoniku Turistička organizacija Raške nudi promo materijale u kojima je dosta pažnje i prostora poklonjeno upravo prezentaciji lepota i sadržaja „Doline kraljeva“. To su , pre svega, obližnji manastiri Studenica i Gradac, zatim crkve  Stara i Nova Pavlica, manastir Končul , arheološki lokalitet „Nebeske stolice na samom Kopaoniku, Jošanička Banja…

I upravo zbog takvog shvatanja značaja kulturne baštine bilo da je ona materijalna ili nematerijalna Turistička organizacija Raške je , od samih početaka , uz već pomenuti Centar za kulturu „Gradac“ suorganizator nekoliko kulturnih manifestacija koje su , bez sumnje i velika dodatna vrednost turizmu opštine Raška. To su pre svega „ Raške duhovne svečanosti “ koje su za četvrt veka svoga postojanja, svojim programima i sadržajem, postale manifestacija od nacionalnog značaja. Tu su i „ Dani  kraljice  Jelene “ tokom koje se afirmišu stari zanati i igre iz ovog kraja a u slavu i sećanje na kraljicu Jelenu Anžujsku , ktitorku manastira Gradac i suprugu Stefana Uroša I Nemanjića,najmlađeg sina  Stefana Prvovenčanog i Ane Dandolo.

U Turističkoj organizaciji  Raške su nam rekli da je posebno važno što sve više stranih gostiju pohodi Kopaonik i njegovu okolinu i to ne samo zbog direktne  ekonomske koristi od njihovog boravka, nego zbog činjenice da oni , posle upoznavanja sa  kulturno istorijskim spomenicima na  teritoriji opštine, u mnogome menjaju svoju percepciju Srbije formiranu najčešće na medijskim stereotipima kreiranim i plasiranim u   vreme  burnog raspada Jugoslavije devedesetih godina prošlog veka.

Tako ,eto, kulturna baština opštine Raška vešto inkorporirana i upotpunjena atraktivnim sadržajima kulturnih manifestacija sve više biva i svojevrsni promoter našeg , duboko evropskog, identiteta.

Da je svest o tome prisutna kod donosioca odluka u ovoj lokalnoj samoupravi  govori  i podatak da je budžetom opštine Raška  za promociju turističke ponude  u koju ,delom, spada i promocija kulturne baštine , za 2019 godinu planirano 10.250.000 dinara za razliku od 8.500.000 dinara u 2018 godini.

Ono što manjka jesu , po običaju , finansijska sredstva koja jedna lokalna samoprava poput Raške može izdvojiti za aktivnosti adekvatnije zaštite i prezentacije kulturne baštine.To se vidi iz podataka da je, budžetom za 2019 godinu za razvoj kulture i informisanja izdvojeno 57.569.254 dinara što je za 1.459.746 dinara manje nego u ovoj , 2018, godini iako je tako planirani budžet , za 2019,  od 1.563.268.291 dinara veći od prošlogodišnjeg za 183.154.091 dinara.No, dobro je da ,u uslovima smanjenja iznosa sredstava za razvoj kulture i informisanja , povećan iznos predviđen  za unapređenja sistema očuvanja i prezentacije kulturno istoriskog nasleđa sa 1.300.000 dinara u 2018 na 1.950.000 dinara u 2019 godini.  Nema sumnje da je tako uvećanom budžetu opštine Raška doprineo i rast broja gostiju koji , kao turisti , borave , pre svega na Kopaoniku , kao što nema sumnje da tome , itekako,  doprinosi i adekvatna prezentacija kulturne baštine i kulturni sadržaji kao svojevrsne  dopune osnovnim elementima ukupne turističke ponude opštine Raška.

Fakultet za mašinstvo i građevinarstvo iz Kraljeva postao partner Leoniju

Objavljeno: 27.12.2018. | autor: KV Novosti -on line

U Kraljevu je danas , na Fakultetu za mašinstvo i građevinarstvo Univerziteta u Kragujevcu , potpisan Ugovor o poslovno tehničkoj saradnji između ove visokoškolske ustanove i  kompanije Leoni Wiring Systems Southeast d.o.o.

Ova kompanija u Srbiji deo je velikog  Nemačkog  koncerna  koja ima 91 fabriku u čak 31 zemlji širom sveta , u kojim zapošljava više od 100.000 radnika,koji će , rečeno je danas u Kraljevu , ostvariti profit  veći od  5 milijardi evra u ovoj godini.

U okviru ove saradnje , predviđen je program stipendiranja najboljih studenata, stručna praksa, dani otvorenih vrata i posete kompaniji Leoni u Srbiji, takmičenja u studijama slučaja, predavanja i radionice.

U Kraljevu se , inače,  gradi četvrta , i najveća , Leonijeva fabrika u Srbiji u kojoj bi , prema planovima trebalo da se zaposli 5000 radnika do 2023 godine. Oni će biti primani sukcesivno a taj prijem je već započeo u ovoj  godini , kada je selektovana prva grupa od 13 kandidata , uglavnom za pozicije u operativnom menadžmentu buduće fabrike, koji su potom upućeni na obuku u Rumuniju i Leonijeve fabrike u Prokuplju, Nišu i Malošištu, a do sada je u fabrici u Kraljevu zaposleno 120 radnika.

Početak serijske proizvodnje u fabrici u Kraljevu planiran je za kraj 2019 godine a početak izrade semplova,odnosno prototipova  je planiran za februar 2019 do kada će broj novoprimljenih radnika u Kraljevu narasti na 150.

Kompanija Leoni je ,sudeći po  broju fabrika izgrađenih u Srbiji ,odabrala našu zemlju za svog strateškog partnera na Evropskom kontinetu. Kada fabrika u Kraljevu proradi punim kapacitetom Leoni će ,sa oko 16.000 zaposlenih , biti među najvećim poslodavcima u Srbiji  a sigurno je najveći u proizvodnom sektoru.On je to , sa oko 8000 trenutno zaposlenih, možda veći i sada.

Studenitima  Fakultetu za mašinstvo i građevinarstvo u Kraljevu danas su se obratili Klemet Saks generalni direktor, Leoni Wiring Systems Southeast d.o.o. i Jelena Spasić, direktorka ljudskih resursa u toj kompaniji.

Klement Saks , direktor Leonija za Srbiju

Oni su rekli da će već u februaru selektovati prvu grupu studenata završnih godina redovnih i master studija kojima će predložiti potpisivanje Ugovora o stipendiranju u trajanju od 10 meseci a potom i Ugovora o radu  za  njihovo angažovanje u kraljevačkoj fabrici Leonija.

Pozdravljajući goste , dekan Fakulteta za mašinstvo i građevinarstvo u Kraljevu prof.dr Mile Savković je uz zahvalost Leoniju  za izbor fakulteta kao partnera   naveo i primer kako je ,nedavno, najbolji student fakulteta kome su ,po diplomiranju,  ponudili mesto u nastavi izabrao poziv Leonija i otišao na obuku sa prvom gurupom zaposlenih radnika.

Likovni atelje „Linija“ je svojevrsni rasadnik talenata !

Objavljeno: 26.12.2018. | autor: KV Novosti -on line

Večeras je , u prepunom  holu Skupštine grada Kraljeva , otvorene XII godišnja izložba radova likovnog ateljea „Linija“.

Slađana Miljković pozdravlja goste na otvaranju XII godišnje izložbe likovnog ateljea „Linija“

Koncept rada ateljea koga vodi likovni pedagog i slikar Slađana Miljković je  okupljanje  talentovane dece , uzrasta od  sedam do osamnaest godina, sa kojom ona radi na njihovom likovnom opismenjavanju i edukaciji. Praksa ovog atelje je , da pored učešća na grupnim izložbama i brojnim kulturnim manifestacijama u gradu, organizuje i godišnju smotru stvaralaštva svojih polaznika .Godišnja izložba  je prilika da   svaka  generacija polaznika  izloži svoje najbolje radove i javnosti pokaže svoje likovno umeće i napredak postignut tokom školovanja.Za proteklih dvanaest godina preko 600 najmlađih kraljevčana, a i dece iz susednih gradova, steklo je svoja prva znanja o crtanju i slikanju u ovom likovnom ateljeu.Većina njih provede u proseku četri godine u ateljeu „Linija“ stičući osnovna teoretska i praktična znanja o crtanju i slikarstvu. Mnogi od njih su ,kasnije, bavljenje slikarstvom ili dizajnom izabrali za svoje životno opredeljenje i svoj profesionalni poziv. Jedna od njih, Viktorija  Zdravković , studentkinja IV godine Filološko-umetničkog fakulteta , na odseku zidnog slikarstva u Kragujevcu  je , večeras, otvarjući izložbu istakla da je Slađanin pedagoški pristup deci presudno uticao i na njenu odluku kod izbora svog buduććeg poziva .

Prepun hol Skupštine grada Kraljeva prilikom otvaranja XXII godišnje izložbe likovnog ateljea „Linija“

Među stotinu  večeras izloženih radova polaznika likovnog studija „Linija“ ima i radova kojima bi mogli da se podiče i već afirmisani stvaraoci potvrdilo nam je i nekoliko  starijih likovnih umetnika iz Kraljeva koji su prisustvovali otvarnju ove  nesvakidašnje izložbe.

Vredna donacija NIS-a Opštoj bolnici „Studenica“

Objavljeno: 24.12.2018. | autor: KV Novosti -on line

Opštoj bolnici  „Studenica“ iz Kraljeva danas je uručena donacija vredna oko 100.000 evra koju su prikupili zaposleni u NIS-u i sama komapnija u okviru njihove, redovne ,ovogodišnje humanitarne akcije.

Ova akcija se vodi pod korporativnim sloganom „Budućnost na delu“ i usmerna je na unapređenje kvaliteta života najmlađih.

Na današnjoj svečanosti u Kraljevu uručena je još jedna donacija ove kompanije. Reč je  o novom sanitetskom vozilu sa mobilnim inkubatorom  koje je donirano Kliničko bolničkom centru u Kosovskoj Mitrovici.

Svečanom činu u Opštoj bolnici „Studenica“ prisustvovali su Kiril Kravčenko ,  generalni direktor NIS-a, dr.Zlatibor Lončar ,Ministar zdravlja u Vladi Srbije  ,dr. Milan Ivanović ,direktor Kliničko-bolničkog centra u Kosovskoj Mitrovici  i doc. dr Meho Mahmutović, direktor  Opšte bolnice Novi Pazar.

Sa današnje svečanosti u Opštoj bolnici „Studenica“ u Kraljevu

Zahvaljujući se na donaciji dr.Zoran Mrvić ,direktor Opšte bolnice „Studenica“ je rekao da će definitivna odluka o utrošku sume od oko  100.000 evra  biti doneta u konsultacijama sa načelnicima odeljenja u bolnici  pri čemu će se voditi računa da bude kupljena oprema koja će se koristiti kroz više medicinskih grana i u lečenju pacijenata  iz više odeljenja.

Po završenoj svečanosti menadžment NIS-a je ,u pratnji  domaćina i ministra Lončara , obišao najmlađe pacijente kraljevačke bolnice na nekoliko odeljenja  darujući im prigodne novogodišnje pakete.

Manje novca za aktivnosti u kulturi grada Kraljeva

Objavljeno: 23.12.2018. | autor: KV Novosti -on line

Kraljevo, bez sumnje, spada u gradove sa brojnim kulturnim institucijama i dinamičnim kulturnim životom.Tome pored  kulturnih institucija čiji je osnivač lokalna samouprava na svoj način, i u skladu sa svojim mogućnostima, doprinose i one organizacije civilnog društva  koje okupljaju  svoje članove oko pojedinih  kulturnih aktivnosti i projekata iz  različitih umetnosti. Tu je i , nekoliko privrednih subjekata  poput Multimedijalnog centra KVart i par ateljea likovnih i primenjenih umetnika koji dopunjavaju kulturnu ponudu grada na Ibru i dinamiku  njegovog kulturnog života.

No u Kraljevu je, deceniju posle donošenja Zakona o kulturi koji je predvideo i druge modele kulturnih politika,  i dalje dominatan ,možemo to s pravom reći,  državni model kulturne politike što se jasno uočava kroz dva primera. Prvi primer predstavlja distribucija javnih, budžetskih , sredstava opredeljenih za finansiranje kulture a drugi je nepostojanje Saveta za kulturu grada Kraljeva koji bi ,u skladu sa zakonskim rešenjima trebalo da obezbedi veće participiranje zaintersovanih javnosti (građana) u kreiranju kulturne politike grada.

Za posledicu takvog model u kulturnoj politici grada imao i to da se smanjuju ionako skromna  javna sredstva za  kulturu , ne računajući, naravno,  rast onog dela javnih prihoda koji se izdvaja za ,inače skromne , plate zaposlenih u ustanovama kulture. Tako je za funkcionisanje lokalnih ustanova kulture  u 2018  opredeljeno  194.416.000 dinara a za istu namenu u 2019 godini  planirano je 204.670.000 dinara.

Budžetom grada Kraljeva za 2018 godinu za programsku aktivnost Razvoj kulture i informisanja opredeljeno je 236.525.185 dinara ili 6,8% od ukupnog budžeta grada a predlog za 2019 godinu je 241.744.000 dinara ili 6,3% od ukupnog budžeta grada .

 Od tog iznosa u 2018 godini  samo 26.106.185 dinara je opredeljeno  za jačanje kulturne produkcije i umetničkog stvaralaštva , a  za 2019 godinu  planirano je  čak 10.483.185 dinara manje,  samo 15.623.000 .  Praksa i iskustva o distribuciji  tih više nego skromnih  sredstava za jačanje kulturne produkcije i umetničkog stvaralaštva je takva da se taj novac u većem obimu daje lokalnim ustanovama kulture za njihove projekte koji su deo njihovih  redovnih godišnjih planova i programa aktivnosti a neznatan deo posluži za sufinansiranje organizacija civilnog društva  koje okupljaju  svoje članove oko pojedinih  kulturnih aktivnosti i projekata iz  različitih umetnosti.

Još manje sredstava ,samo 1.003.000 je opredeljeno,  u 2018 , za veoma važne delatnosti jačanja sistema očuvanja i predstavljanje  kulturno istorijskog nasleđa. Za ove aktivnosti u 2019 godini planirano je  1.451.000 dinara!

Silen konarevski

Iznos izdvojenih sredstava za bitnu aktivnost predstavljanja  kulturno istorijskog nasleđa jasno pokazuje da su donosioci odluka u gradu Kraljevu daleko od shvatanja značaja kulturne baštine kao važnog  resursa svake  zajednice.

Tamo gde izostaje svest donosioca odluka na lokalnom nivou  o značaju i važnosti kulturnog nasleđa  kao strateškog resursa za inicijaciju brojnih društvenih i privrednih aktivnosti, teško je govoriti o napredku u bilo kom segmentu lokalne zajednice.

Tekst je jedаn od sаdržаjа medijskog projektа „Dolinа krаljevа“ je grаditelj nаšeg , evropskog , identitetа“ kogа sprovode „KV Novosti-on line“ а kogа je podržаlo Ministаrstvo kulture i informisаnjа .Stаvovi izneti u tekstu su isključivа odgovornost „KV Novosti-on line“ i ni nа koji nаčin ne predstаvljаju stаvove i mišljenjа Ministаrstvа kulture i informisаnjа.