utorak, 16. jul 2024.

Vesti iz kategorije ‘Kultura’

Otvorena izložba „Mataruška Banja: Pod hladnim lipama, kraj brzog Ibra …“

Objavljeno: 15.12.2023. | autor: KV Novosti -on line

“Marljivo istraživanje arhivalije i foto dokumentarnog materijala u fondovima i zbirkama relevantnih arhivskih, muzejskih i bibliotečkih ustanova u Beogradu i Kraljevu ,kao i u segmentu privatnog kolekcionarstva iznedrilo je ovu vrednu izložbu,kao svojevrsni zapis o prošlosti.Ništa manje nije vredan katalog za  izložbu čiju osnovu čine dokumenta iz 6.arhivskih fondova,jedne zbrike, 7.dnevnih i periodičnih listova  i još 29 dokumenata, urbanističkih planova i stručne periodike“ rekao je večeras otvarajući izložbu „Mataruška Banja: Pod hladnim lipama, kraj brzog Ibra …“ , njen recezent dr.Vlada Virijević.

dr Vladan Virijević (Foto:Srđan Vulović)

Nesumnjiva zasluga za odlično pripremljenu izložbu  pripada njenoj autorki Suzani Novčić, muzejskoj savetnici Narodnog muzeja Kraljevo.U pripremi ne manje vrednog kataloga izložbe, njoj je pomagao istoričar Radomir Jakšić iz Mataruške Banje.

Publika na otvaranju izložbe

Večerašnje otvaranje, ali i deo kataloga, posvećeno je arhitekti Milanu Zlokoviću (1898-1965), autoru projekta za hotel  “Žiču” čiji je vlasnik bio Dezider Hovan.  Hotel Žiča je tada reklamirana “ kao moderan hotel s „trideset higijenskih, zračnih i sunčanih soba“, koji je uneo nove standarde u hotelsku arhitekturu i omogućio komforan boravak gostiju, a pored smeštaja i ugostiteljskih usluga gostima je na raspolaganju bio i otvoreni bioskop na krovnoj terasi hotela”.Arhitektonsko rešenje tog hotela predstavlja prvi je moderni hotel u Srbiji, u čijoj je arhitekturi objedinjena zapadna modernistička praksa u projektovanju ove tipologije.

O hotelu Žiča i stvaralačkom opusu Milana Zlokovića,   ali i o radu Fondacije koja nosi njegovo ime, psetiocima izložbe  govorio je arhitekta  dr. Đorđe Mojović,unuk Milanov  koji je upravitelj Fondacije osnovane 2016.godine.

dr Đorđe Mojović

Pored njega Fondaciju su osnovali njegov ujak, akademik Đorđe Zloković Milanov sin i njegova majka dr.Milica Mojović, ,ahitekta i doktor mašinskih nauka, profesorka na Mašinskom fakultetu u Beogradu, ćerka Milana Zlokovića.

Suzana Novčić

U svom kratkom ali vrlo nadahnutom obraćanju prisutnima autorka izložbe Suzana Novčić je ukazala na  sudbinu Mataruške Banje kao svojevrsnog pokazatelja    nespremnosti da ,kao narod, od sebe sačuvamo vredne materijalne i nematerijalne segmente naše prošlosti,olako čineći diskontinuitet  tamo gde za njim nema ni potrebe ni razloga.

Posuđe sa motivom hotela Žiča(vlasništvo porodice Gvozdenović)

Posetioci izložbe  će imati prilike da se, kroz razglednice, fotografije, predmete i dokumenta, upoznaju sa genezom nastanka i razvoja Mataruške Banje: od pronalaska lekovite vode, preko međuratnih godina procvata i uspona, zatim sistemskih i ideoloških promena u socijalizmu, kada se razvila u moderno lečilište, u skladu sa standardima savremene balneologije i rehabilitacije, sve do početka devedesetih godina XX veka, kada je doživela svojevrsno posrnuće.

Jedan od eksponata na izložbi -foto portret dr Dragutina Gvozdenovića,prvog, stalnog lekara u MB

Pored hronološkog prikaza, izložba pruža uvid u prvobitni urbanističko-regulacioni plan, panorame naselja, arhitektonske projekte banjskih kupatila, hotela i vila, izgled turističko- ugostiteljskih objekata, zdravstvenih i lečilišnih ustanova, reprezentativnih banjskih vila, te vizuelno dočarava kulturu življenja, odevanja, kao i prizore odmora i rekreacije. Deo njene priče čine i portreti znamenitih ličnosti (lekara, fotografa, arhitekata, trgovaca, učitelja…) koje su svojim delovanjem i pregnućem utisnuli trajni beleg na njegovu fizionomiju, kao i likove onih „običnih“ ljudi, najčešće bezimenih, koji su zarad izlečenja zdravstvenih tegoba, ali i lepih, veselih životnih trenutaka, izvesno vreme provodili u Banji.

Suzana Novčić,dr Vladan Virijević,dr.Đorđe Mojović i Radomir Jakšić

Izložba će biti otvorena do 15.februara 2024.godine i valjalo bi da je organizovano poseti što veći broj srednjoškolaca i studenata,posebno onih koji uče  građevinu u Šumarkoj školi ili je studiraju na  Fakultetu za mašinstvo i građevinarstvo u Kraljevu.

Predstavljanje monografije „Ibar, Nadibar, Podibar, Gokčanica” u Kraljevu

Objavljeno: 06.12.2023. | autor: KV Novosti -on line

Knjiga-monografija „Ibar, Nadibar, Podibar, Gokčanica” koju je priredio Borisav Čeliković biće predstavljena javnosti,u četvrtak 7.decembra 2023. godine, u 18 časova, u Narodnoj biblioteci „Stefan Prvovenčani” u Kraljevu. Reč je koizdavačkom poduhvatu Službenog glasnika i Srpske akademije nauke i umetnosti. Ovom knjigom sabrane su studije koje se odnose na geografska područja istaknuta naslovom. Studije donose rezultate antropogeografskih proučavanja ovih teritorijalnih oblasti i, u prilogu, dve karte: antropogeografsku kartu Ibra i kartu Podibra i Gokčanice. U monografiji su zastupljene studije Radomira M. Ilića, Dragoljuba Korićanca, Radoslava Lj. Pavlovića, M. Arsića, Kosovke Ristić, Milorada Miloševića Brevinca, Leposave Žunić i Mirka Barjaktarovića.

Na prostoru Ibra, Nadibra, Podibra i Gokčanice danas se nalazi 110 naselјenih mesta. Gradu Kralјevu pripada 74 naselјa, opštini Raška  31 naselje  i opštini Vrnjačka Banja pet naselja.

U programu predstavljanja monografije pored njenog priređivača Borisava Čelikovića  učestvovaće i Milivoje Pajović.

IN MEMORIAM Dragan Pešić (1960-2023): Grafički dizajn Festivala filmskog scenarija:

Objavljeno: 11.11.2023. | autor: KV Novosti -on line

Bliskog i dragog prijatelja Dragana Pešića ubedio sam da uđemo u avanturu iznalaženja novog grafičkog dizajna za Festival filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji nekako odmah posle bombardovanja 1999. godine.  Bio je to 23. festival. Od tada pa do 36. izdanja, Dragan je grafički dizajnirao 13 festivala dajući, usuđujem se da kažem, neka od svojih najboljih ostavrenja u bogatoj karijeri. Uostalom, dva postera za, sada već ne znam koja festivalska izdanja, dobila su značajne nagrade na međunarodnim izložbama. Logo Festivala koji je on napravio koristi se i dan danas. Godinama sam pokušavao da ga privolim da dođe na festival, da napravimo izložbu, da ga ljudi upoznaju a, bez preterivanja, svi su bili oduševljeni njegovim rešenjima, ali on to nikada nije, i pored našeg velikog prijateljstva, hteo. A lagao je svake godine. Tek 2006. godine kada je za plakat 29. Festivala filmskog scenarija dobio nagradu na izložbi u Čačku pristao je da napišem, za katalog, tekst o njemu. Bez ikakvih intervencija prenosim ga ovde, jer ništa, ni danas, bolje ne bih umeo da kažem o tebi, moj Dragančo.

Skoro sasvim obična priča

O slikarima sam retko pisao. Mnogo češće sa njima sam vodio beskrajne razgovore i pio. Ruku na srce, ovo drugo češće. Doduše, jednom sam, u teškim mukama, otvorio izložbu prijatelja koga nisam mogao da odbijem i, još jednom, organizovao dobrotvornu aukciju. I to je, uglavnom, sve. Valjda i zato što su slikari neobični ljudi. Ono, kad bolje razmislim, pre će, verovatno, biti da se mnogi od njih trude da budu takvi. I tu se Dragan Pešić, o njemu je ovde reč, nikako ne uklapa. On sve radi obično… Obično ne voli da govori o sebi. Novinarima posebno. Ne obazirući se na njegovo prijateljsko upozorenje, jednom smo proveli dva sata u živom radijskom programu slušajući dobar džez. Ono malo priče o ono malo duše D. P. ispričao sam, uglavnom, ja. Obično je u poslu perfekcionista. Što bi rekao prost narod-picajzla, da izvinete na izrazu. Nesportski koristeći pivo, pre nekoliko dana držao me je dva sata dok na jednom, za mene običnom, plakatu nije ispravio neki, samo njemu vidljiv, nedostatak. Obično D. P. dovodi štampare do ludila, tražeći „peti prolaz“ i za crno-bele plakate. Za razliku od mnogih umetnika, obično je spreman da prihvati sve vaše sugestije posedujući onu retku sposobnost da uradi onako kako je naumio a da vas ubedi kako ste baš vi to smislili. Na kraju će vam se zahvaliti za sopstvene ideje. Obično ga hvale. Čak i kolege, što je neobično. Obično ga konkursi ne zanimaju. Kada se, ponekad, zainteresuje D. P. obično osvoji neku nagradicu. Zlatno pero, ili kako se to već zove. Obično dolazi na predavanja. Za razliku od svojih studenata. Kao i svi njegovi radovi, D. P. „pije vodu“. Običnu, uz vinjak ili mastiku. Obično voli da istražuje, eksperimetiše, otkriva… Meni je, nekih davnih godina, otkrno da se od borovnice može praviti i rakija. Obično voli da kuva. Osim u retkim trenucima kada Milici dozvoli da uđe u kuhinju. D. P. je savremeni roditelj. Za razliku od nas staromodnih, ćerkama daje samo neobične savete – da mu se obavezno jave gde su, da ne ostaju do kasno, da ne preteruju sa sladoledom… D. P. obično ne dolazi na Festival filmskog scenarija. Tačnije, nikada nije ni bio na njemu. Zato i pravi najbolje plakate za ovu manifestaciju. O njima je ovaj tekst trebalo da govori. Ali, obično ne biva onako kako smo zamislili.

Milan Nikodijević

Milan Nikodijević,redovni  profesor ,u penziji, na Akademiji umetnosti Novosadskog univerziteta i  direktor  Festivala filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji u periodu od 1998 do 2011.godine otvarajući izložbu „IN MEMORIAM Dragan Pešić (1960-2023): Grafički dizajn Festivala filmskog scenarija“:

Deca u ratu: Srpski izbeglički domovi u Mataruškoj Banji 1942-1944- Izložba koju treba videti !

Objavljeno: 18.10.2023. | autor: KV Novosti -on line

 “Bavim se,inače, izučavanjem II svetskog rata,ali je ova izložba na mene ostavila težak utisak. Izložba pokazuje jednu delikatnu ljudsku tagediju kroz sudbinu dece koja su ovde prispela kao izbeglice tokom II svetskog rata, naročito brojno posle velike ustaške ofanzive na istočnu Bosnu 1942.godine.  A kada pogledate ove slike rat vam izgleda savim drugačije, ima sasvim drugu dimenziju u odnosu na uobičajeni način kako se mi,istoričari, bavimo ratom, izučavajući ovu ili onu stranu okupacije i građanskog rata”.

dr.Bojan Dimitrijević naučni savetnik u Institutu za savremenu istoriju u Beogradu

Ovim rečima je  dr.Bojan Dimitrijević,naučni savetnik u Institutu za savremenu istoriju u Beogradu  i         jedan od receznata   otvorio izložbu “Srpski izbeglički domovi u Mataruškoj Banji 1942-1944”,  čiji su autori  dr Ljubinka Škodrić, viši naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju i Mirjana Savić, muzejski savetnik Narodnog muzeja Kraljevo.

Autorke izložbe dr Ljubinka Škodrić i Mirjana Savić

Posle vojnog poraza aprila 1941.godine Nemačka je podelila Kraljevinu Jugoslaviju. Neke teritorije je pripojila direktno Trećem rajhu,neke, poput Hrvatske recimo, predala na upravu svojim saveznicima ustašama koji su stvorili Nezavisnu Državu Hrvatsku. U toj kvislinškoj tvorevini dva milona Srba je bilo  izloženo sistematskom uništavanju i progonu.

Mnogi od nji, bežeći pred ustaškim terorom ,utočište su našli u Srbiji, koja je,tada, imala oko 3,8 miliona stanovnika i bila podeljena na oko 14 okruga, pod strogim režimom nemačke vojne okupacije. Procenjuje se da je broj izbeglica koji je stalno varirao u jednom trenutku ,prema nekim procenama, dosezao čak do 400.000.

Dragan Žigić preživeli štićenik doma u Mataruškoj Banji na otvaranju izložbe

Već u maju 1941.godine formirana je ustanova koja se zvala Generalni komitet za naseljavanje Slovenaca koja je nešto kasnije preimenovana u Komeserijat za izbeglice i preseljenike .Na njegovom čelu najduže se, sve do pred kraj 1944.godine,nalazio  Toma Maksimović,predratni direktor fabrike obuće “Bata” iz Borova. Ovaj Komesarijat je ,prema nekim podacima,tokom 1942. godine evidentirao preko 62000 izbegličke dece uzrasta do 14 godina  od kojh se njih 4930  nalazilo pod njegovim direktnim nadzorom u domovima u Ribarskoj Banji, Mataruškoj Banji, Vrnjačkoj Banji, Sokobanji, Negotinu, Užicu kao i u još nekim domovima ondašnjeg Ministarstva socijalne politike i narodnog zdravlja.

Srpski izbeglički domovi u Mataruškoj Banji počeli su sa prijemom dece 3.juna 1942.godine a tokom avgusta 1944.godine ,u osam objekata kapaciteta 710 mesta, bilo je smešteno 650 dece što je činlo 12 % ukupno izbegle dece u Srbiji u tom periodu.

Intersovanje publike za otvorenu izložbu je veliko

19.avgusta 1943.godine Manastir Studenica se , na inicijativu igumana Aleksija Jovanovića , priključuje mreži Srpskih izbegličkih domova kako bi ,pored ostalog, stekao pravo na zaštitu od strane Crvenog krsta i izbegao razaranje za koje su se,prema nekim izvorima, pripremali  bugarski vojnici ,u znak odmazde za gubitke koje su imali,kao okupacione snage, u tom kraju.

U periodu od 3.juna 1942.godine do 29.novembra 1944.godine kroz domove u Mataruškoj Banji prošlo je više od 3400 dece od koji je 56 umrlo. Preminula deca sahranjivana su,bez ličnih identifkacionih podataka, na groblju u Konarevu. To je delom I razumljivo jer ,prilikom prihvata, mnogoj od izbegle dece nije bilo moguće utvrditi t ime,prezime i odakle tačno dolaze. Početkom osamdesetih godina prošlog veka na inicijativu Jaroslava Bulatovića, dugogodišnjeg direktora osnovne škole “Đura Jakšić” u Konarevu, koji je tada obavljao funkciju predednika Opštinske Konferencije Socijalističkog Saveza Radnog Naroda Jugoslavije u Kraljevu ,novinarke Ljiljane Đorđević koja je vodila Aktiv žena pri tom forumu  i Žarka Pantovića ,stručnog saradnika u tom forumu formiran je Odbor za izgradnju Spomen obeležja preminuloj deci iz izbegličkog doma u Mataruškoj Banji. Autor tog spomenika u obliku piramide  je  arhitekta Spasoje Paja Krunić iz Beograda, tada poznatiji u Kraljevu kao koautor,uz Dragišu Kovačevića,  rešenja nagrađenog početkom sedamdesetih godina, za izgled Spomen parka u Kraljevu.

Prisetimo se,  da je o deci izbeglicama iz domova u Mataruškoj  Banji svojevremno  pisao i dr Milorad Đ. Panić , objavivši knjigu   “Dom za zbrinjavanje izbegličke dece u Mataruškoj Banji (1942-1947)”, čiji je izdavač   1994. godine,  bio kraljevački Centar za socijalni rad.

A na samom kraju dodajmo da ova izložba,tačnije njena tema stradanje najmlađih tokom ratnih sukoba biva,i zbog  ratnih sukoba u Ukrajini i Izraelu, i aktuelna i opominjuća.

Zato ovu izložbu valja obavezno pogledati, a ona je otvorena od 17..oktobra do 20.novembra 2023.godine.

Jer,zaborav jeste svojstve ljudskom biću kao pojedincu, ali kao društvo se moramo protiv njega  boriti. Znanjem pre svega! Da bi smo ,učeći iz prošlog, izbegli zamke pogrešnih izbora ,u turbulentnim geopolitičkim zbivanjima, čiji smo svedoci iz dana u dan.

Godišnja izložba  škole crtanja i slikanja „Linija“  u Narodnom muzeju Kraljeva

Objavljeno: 12.10.2023. | autor: KV Novosti -on line

I ova ,XVII Godišnja izložba  škole crtanja i slikanja „Linija“ iz Kraljeva, održana u sredu 11.oktobra 2023.godine, ostaće upamćena u likovnom životu grada na Ibru ,ne samo po brojnosti i  žanrovskoj raznovrsnosti izloženih radova njenih polaznika već i po  nesumljivom kvaltet dobrog dela tih radova,  bez obzira što su njihovi autori ,u većini sučajeva, na samim početcima svojih umetničkih karijera.

Deo izloženih radova na Godišnjoj izložbi škole crtanja i slikanja „Linija“

Otvarajući izložbu  akademska slikarka Dušica-Duca Radovančević je,između ostalog rekla : “Pre neki dan, kada sam pogledala selekciju radova za ovu izlozbu, ostala sam bez teksta. Fascinirana sam talentom, studioznim radom, bogatstvom koje sam videla na ovim dečjim radovima…Zanimljivo mi je i to, što uopšte kažem “dečjim radovima”. Ovakve male crteže, male studije je danas retko videti.  Preozbiljni su za ovaj uzrast. Izazivaju veliko poštovanje, zar ne? Hvala dragom Bogu da su sva ova deca na dobrom putu, da su već dalje krenuli.”

Slađana Miljković sa njenim učenicima

A da su polaznici  škole crtanja i slikanja „Linija“   u dobrim i sigurnim rukama akademske slikarke i likovnog pedagoga  Slađanje Miljković, svedoče impresivni rezultati koje su,u proteklih petnaest godina postojanja ove renomirane škole crtanja i slikanja iz Kraljeva,ostvarili brojni njeni,nekadašnji a i sadašnji polaznici.

Tako su se ,podsetimo se, na ovogodišnjem Međunarodnom konkursu Državne dečije umetničke škole u Moskvi,u konkurencij od preko 17 hiljada radova, tri polaznika ove škole, Tomica Garić, Nikola Đorđević i Veljko Jakovljević, našli  među prva tri nagrađena učesnika,u tri različite konkurentske kategorije.

Desetine i desetine polaznika ove škole godinama unazad, bez problema i sa lakoćom, ostvaruju zapažene rezultate na prijemnim ispitima za umetničke akademije u zemlji i inostarnstvu a ,po tradiciji, najveći broj dece koja položi prijemi za srednju umetničku školu u Kraljevu,su polaznici škole crtanja i slikanja „Linija“ .

Za proteklih petnaest godina  preko hiljadu najmlađih kraljevčana, a i dece iz susednih gradova, steklo je svoja prva znanja o crtanju i slikanju u ovom likovnom ateljeu. Većina njih provede u proseku četri godine u ateljeu „Linija“ stičući osnovna teoretska i praktična znanja o crtanju i slikarstvu. Mnogi od njih su , bavljenje slikarstvom ili dizajnom,kasnije, izabrali za svoje životno opredeljenje i svoj profesionalni poziv.

Brojna publika-Tradicija Godišnjih izložbi škole crtanja i slikanja „Linija“ iz Kraljeva

Atmosfera koja vlada u likovnom ateljeu „Linija“ tokom savladavanja likovnih veština i tehnika  ogleda se i u činjenici da mnoga deca koja  dođu u najranijem uzrastu ostaju verna ateljeu sve do svog punoletstva i odlaska na druge ,ozbiljnije, škole,dok dobar broj njih ostaje u stalnom kontaktu sa Slađom i kao već afirmisani i potvrđeni stvaraoci.

Slađi je uvek najlepše sa svojim učenicima

Slađi Miljković je to najveća nagrada za njen nesebičan trud tokom procesa  učenja i umetničkog sazrevanja njenih đaka.A u tom procesu ona se maksimalno trudi, i u tome najčešće uspeva, da kod dece probudi  ono najlepše i najplemenitije u njima,  a to je kreativnost.

Recimo ,na kraju, da će i ova, XVII Godišnja izložba škole crtanja i slikanja „Linija“  iz Kraljeva, pored veće rečenog ostati upamćena i po  brojnoj publici  što već postaje i svojevrsna tradicija ovog događaja..

Još jedan lep gest udruženja „Stara Pavlica“

Objavljeno: 10.10.2023. | autor: KV Novosti -on line

Članovi udruženja „Stara Pavlica“  koje okuplja ljude poreklom iz Raške i okoline a koji žive i rade u Kraljevu predvođeni svojom agilnom predsednicom Danijelom Milanović pokrenuli su ,zadnjih nekoliko meseci ,niz akcija i manifestacija u koje uključju brojne umetnike, pre svega one koji se  amaterski bave bilo kakvim vidom umetničkog stvaralaštva.

Tako su, uz pomoć meštana sela Pavlice,ove godine obnovili i održali Velikogospojinski sabor 28 avgusta 2023 godine dopunivši njegov sadržaj nastupom brojnih umetnika amatera i izložbom radova starih zanata.

Udruženje je  u saradnji sa svojim članom prof. Vojislavom D. Spasićem i  Akademskim vokalno-instrumentalnim ansamblom „Arhangeli“, iz Kragujevca  osnovalo Nacionalni hor.

Juče je ovo udruženje ,u saradnji sa lokalnom samoupravom Kraljeva,organizovalo likovnu koloniju povodom Dana grada Kraljeva. Na koloniji su učestvovali brojni istaknuti likovni umetnici a udruženje je posebno ponosno na učešće velikog broja talentovanih mladih likovnih stvaralaca.

Likovnu koloniju koja je održana u dvorištu „Adžića kuće“ obišao je gradonačelnik Kraljeva sa saradnicima a njemu je uručena i poklon slika udruženja gradu rad poznatog slikara Dragana Raskova Miloševića koji je ,od nedavno, postao i član udruženja „Stara Pavlica“.

U Kraljevu inače  živi i radi najbrojnija „enklava“ raseljenih Raščana u Srbiji ,koja je i najbliža svom zavičaju. Osnivanjem ovog udruženja ,februara 2010. godine, počelo se sa aktivnostima na uspostavljanju institucionalizovane ,planirane i koordinirane komunikacije sa zavičajem , pored onih , tradicionalnih , veza unutar porodičnih odnosa.

Ima li danas, uopšte , mesta dilemi čitati ili ne čitati knjige?

Objavljeno: 06.10.2023. | autor: KV Novosti -on line

VI Žički  sabor bibliotekara je , sadržaj radnog dela stručnog skupa,obogatio  pratećim programima. Tako je sinoć predstavljena knjiga „Čitam da se pročitam: 10 razloga za čitanje knjiga u digitalno doba” autora Mihe Kovača, redovnog profesora na Odseku za bibliotekarstvo i informacione nauke Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

O ovoj knjizi, ali i o dilemama i izazovima pred kojima se,kao individue i društvo, nalazimo u ovom  „digitalnom dobu“ okupljenim bibiliotekarima i  drugim,zainteresovanim,gostima govorila je Dragana Tipsarević, bibliotekar savetnik u penziji,koja je uradila redakturu  knjige koju je  sa slovenačkog prevela Lucija Vasiljević.

Dragana Tipsarević

Tipsarevićka je,u svom izlaganju, skrenuta je pažnja na Kovačeve polazne tačke u razmatranju teme čitanja knjiga u digitalno doba .

 Poseban utisak ostavio je sam autor ,putem video obraćanja,u završnici  programa podsećajuć prisutne a i sve druge da  su svi uređaji koje je iznedrilo digitalno doba upotrebljivi samo ako znamo da mislimo vlastitom glavom,a knjiga nam u tome pomaže jer kod pažljivog čitaoca utiče na razvoj kritičkog mišljenja.

Miha Kovač

Zato je knjiga nenadmašna kao mediji u bilo kom vremenu, jer ne ostavlja prostora za dilemu čitanje ili gluposti kojima ,na žalost,obiluju medijski i drugi sadržaji „digitalnog doba“.

Knjigu je ,u našoj zemlji,objavio Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje „Gradac” iz Raške,učinivši tako izdavački podvig,jer je prepoznao važnost teme koju otvara. I na ovaj način je ova ustanova potvrdila da ,svojim radom,višestruko prevazilazi lokalne okvire delovanja i smešta sebe na viisoko mesto među  ustanovama kulture na nacionalnom nivou.

Prvo „Zlatno slovo Dejana Vukićevića” dodeljeno Oliveri Nedeljković iz Čačaka

Objavljeno: 05.10.2023. | autor: KV Novosti -on line

U kraljevačkoj  Narodnoj biblioteci “Stefan Prvovenčani” danas je dodeljeno novoustanovljeno prizanje za bibliotečku delatnost „Zlatno slovo Dejana Vukićevića”.

Ustanovljenje ovog značajnog priznanja koje nosi ime pokojnog doktora Dejana Vukićevića,jednog od vodećih bibliotekara u Srbiji, koga je smrt zatekla na poslovima rukovodioca Odeljenja posebnih fondova u Narodnoj biblioteci Srbije, inicirala je njegova porodica a institucionalno je podržala Narodna biblioteka “Stefan Prvovenčani” iz Kraljeva.

Novoustanovljeno priznanje za bibliotekare“Zlatno slovo dr.Dejana Vukićevića“ (fotogarfije I.Spasojević)

Ovo je sasvim razumljivo ako se zna da je dr. Vukićević svoju karijeru bibliotekara  započeo  u kraljevačkoj biblioteci „Radoslav Vesnić“ (danas NB „Stefan Prvovenčani“) u Kraljevu, prošavši u njoj sve faze u razvoju jednog bibliotekara od inventarisanja, rada na pozajmnom i naučnom odeljenju, do složenih poslova kao što su alfabetska i stručna katalogizacija, stručni nadzor u okviru matičnih poslova i vođenje nabavne politike biblioteke.

Dr. Vukićević je bio jedan od vodećih bibliotekara u Srbiji,o čemu  svedoče i prestižne nagrade iz oblasti bibliotekarstva, poput nagrade “Janko Šafarik”, kao i učešća na više naučnih skupova u zemlji i inostranstvu. Autor je  dvanaest   stručnih monografskih publikacija, a osmislio je i postavio pet veoma zapaženih izložbi sa katalozima i propratnim tekstovima.

Sa dodele priznanja u Narodnoj biblioteci „Stefan Prvovenčani“ u Kraljevu

O nagradi „Zlatno slovo Dejana Vukićevića” danas je govorila  magistar Gordana Đilas, bibliotekarka savetnica u Biblioteci Matice srpske, koja je i predsedavala žirijem za dodelu novoustanovljenog priznanja.Pored nje u žiriju su bile i Dragana Milunović, Emilija Dimovska, Nataša Antonijević i Katarina Jablanović.

Prvo “Zlatno slovo Dejana Vukićevića” dodeljeno je Oliveri Nedeljković, bibliotekarki savetnici Odeljenja za zavičajnu zbirku i legate u Gradskoj biblioteci „Vladislav Petković Dis” u Čačku.

Čarna Vukićević uručuje priznanje Oliveri Nedeljković

Oliveri je nagrada  dodeljena za postavku pod nazivom „Srpska poezija XX veka u fondovima Gradske biblioteke Vladislav Petković Dis”, priređenu u okviru Muzeja poezije, projekta koji je realizovan u čačanskoj biblioteci povodom šezdesete godišnjice manifestacije „Disovo proleće”.

Nagradu koja se sastoji od zlatnika sa imenom Dejana Vukićevića i njegove knjige „Non imprimatur”, Oliveri Nedeljković uručila je Čarna Vukićević, kćerka Dejana Vukićevića.

Jasminka Marković,direktorka kraljevački biblioteke

Na početku današnje ceremonije dodele priznanja  “Zlatno slovo Dejana Vukićevića”, upriličene u okviru VI Žičkog sabora bibliotekara, čija je tema „Nacionalne profesionalne i književne nagrade u bibliotekarstvu Srbije i izdavačka delatnost biblioteka”, prisutnim bibliotekarima obratili su se: Miloš Milišić, pomoćnik gradonačelnika Kraljeva ,za kulturne manifestacije, Jasminka Marković, direktorka kraljevačke biblioteke i Mladen Vesković, viši savetnik u Sektoru za savremeno umetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture Republike Srbije

Osma smotra čuvara srpske tradicije u Kraljevu

Objavljeno: 13.09.2023. | autor: KV Novosti -on line

Osma Smotra narodnog stvaralaštva,koju organizuje Kulturni centar Ribnica Kraljevo, biće održana u subotu, 16. septembra 2023. godine na platou ispred ove ustanove u Ribnici. U programu će učestvovati više od trideset pevačkih grupa iz svih krajeva Srbije, a nastupiće i čuvari tradicije iz Republike Srpske.

Smotra narodnog stvaralaštva je,prvi put organizovana, kada je pevačka grupa „Ribnica“ obeležavala 45 godina postojanja i uspešnog rada. To je bio i osnovni motiv da Kulturni centar Ribnica organizuje jedan ovakav festival.

Ivan Kostić rukovodilac Pevačke grupe Ribnica sa priznanjima koje je grupa osvojila do sada

Smotra narodnog stvaralaštva ima za cilj da sačuva nematerijalnu, ali i materijalnu kulturnu baštinu i zaostavštinu, da promoviše prave vrednosti ali  i da afirmiše prostor u Ribnici.

Defile učesnika, od Kulturnog centra do Crkve Svetog Vasilija Ostroškog na Beranovcu, je u 14 časova, a nastupi pevačkih grupa počinju u 16 časova i 30 minuta. U slučaju lošeg vremena, program će se održati u sportskoj sali Kulturnog centra.

Ženska pevačka grupa KC Ribnica

Na ovogodišnjoj smotri  učestvovaće ,u svojstvu domaćina, i pevačka grupa Ribnica koja postoji i radi skoro šest decenija osvojivši ,za to vreme, brojna  značajna priznanja na smotrama  narodnog stvaralaštva širom Srbije i nekadašnje Jugoslavije.

Smotre poput ove u Kraljevu doprinose doprinosi negovanju i očuvanju izvornog narodnog stvaralaštva Srba i srpskog kulturnog nasleđa kroz prezentaciju narodnih igara, pesama i instrumentalnog stvaralaštva.

One su i prilika za neposrednu  razmenu isksustava učesnika,kroz međusobne kontakte, što srpskoj tradiciji daje adekvatno mesto u kulturnoj baštini Srbije.

          Počeo  XIII Strit art festival  u Kraljevu

Objavljeno: 21.08.2023. | autor: KV Novosti -on line

 Izradom murala na više lokacija u Kraljevu ,danas je počeo  Strit art festival koji će trajati do subote 26.avgusta. Fasade će ukrašavati Vuk Đurić Endo, Maja Stojanović Zmaja, Aleksandar Glibetić Pibo i Katarina Stevanović  Kaća. Učenici Umetničke škole sa profesorkom Alisom Matović oslikavaće brod na dečjem igralištu pored Ibra.Po tradiciji ,godinama unazad, festivalom pod nazivom „Street art“ Kulturni centar „Ribnica“ iz Kraljeva zaokružuje svoj letnji ciklus aktivnosti.

Sa prvog Street art festivala

„Street art“ festival  je koncipiran kao mesto okupljanja mladih stvaralaca koji svoja dela stvaraju na javnim mestima i na javnim površinama. Ovaj vid stvarlačkog izražavanja biva, zadnjih godina, širom sveta sve više podržavan od lokalnih vlasti kako bi se kreativnost mladih stvaralaca  usmerila ka osmišljenom ,planskom i estetski oblikovanom oslikavanju  onih delova javnih površina koje ,obično, svojim izgledom ruže taj prostor.

Ovaj vid stvaralaštva već trinaest godina uživa podršku lokalnih vlasti , kada je na inicijativu Dimitrija Jovanovića, tadašnjeg direktora Kulturnog centra „Ribnica“ počelo plansko i organizovano  oslikavanje velikih zapuštenih fasada zgrada u Kraljevu , u čemu su  učestvovali i ,tadašnji, studenti Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu predvođeni docentom Miroslavom Lazovićem. Tako je Kraljevo,tokom godina,  postalo svojevrsna galerija na otvorenom sa više od stotinu oslikanih murala na zgradama i drugim javnim površinama

                                                   PROGRAM XIII STREETART FESTIVALA

U četvrtak, 24. avgusta u 19 časova, u dvorištu Francuske kuće biće otvorena izložba fotografija „To je bilo neko lepše i srećnije vreme” Dragana Teodorovića Zeka. Istovremeno će biti predstavljena i fotomonografija za koju su tekstove napisali Petar Peca Popović, naš poznati rok kritičar i Borisav Bora Đorđević, pevač i frontmen „Riblje čorbe“.

U muzičkom programu učestvuju Dragan Urošević Uroš i Darko Spasić, gitarski duo grupe  Epilog. Na repertoaru su neki od najvećih rok hitova strane i domaće muzike.

Narednog dana, 25. avgusta, na istom mestu u 18 časova je koncert pod nazivom „Klasika za najmlađe”. Repertoar interaktivnog koncerta za bebe i decu čine kompozicije klasične muzike, pažljivo birane i prilagođene uzrastu, ali i dečje pesmice uz koje deca i roditelji mogu da igraju.

Numere izvode Milijana Zolotić Simić, diplomirana violinistkinja i autorka programa, i pijanista Boris Škapik, koji će decu upoznati sa svojim istrumentom i animirati ih da sami proizvedu ton.

Program namenjen najmlađim sugrađanima nastavlja se od 19 časova i 30 minuta na Trgu srpskih ratnika. U klovnovsko-žonglerskoj predstavi Kinetrop teatra učestvuju Goksi, Horhe i klovnica Kokica.

Nakon programa za decu, od 21 čas na trgu je koncert pop-rok grupe Neverne bebe, regionalne koncertne atrakcije, koja ove godine obeležava trideset godina postojanja i rada. Posetioci će imati priliku da čuju nove pesme, sa osmog studijskog albuma „Hodaj”, objavljenog krajem prošle godine u izdanju PGP RTS-a.

Festival se završava u subotu, 26. avgusta koncertima dva benda na Trgu srpskih ratnika. Koncert benda Elemental počinje u 20 časova,

a zatim u 22 časa nastupa Mile Kekin i bend u okviru regionalne promotivne turneje povodom Kekinovog drugog solo albuma „Nježno đonom”. Svi programi Strit art festivala su besplatni za publiku.